Community Works
YOUTH CAMP
Organized by the Denizen Center for Civic Activism of Svrljig, Serbia and Vocational School ``G.M.Dimitrov`` Dunavtsy, Bulgaria
Call for participants. Deadline: December 28, 2008
48 young community leaders from the cross-border region between Bulgaria and Serbia are expected as participants of the Youth Camp.
The camp will link up groups interested in meeting others, train actors such as youth promoters and help the promotion of grassroots initiatives by young people and at the same time, to enrich the opportunities for youth to learn about themselves, their peers and to promote mutual understanding in the cross-border region.
The Youth Camp will be organized as a set of workshops, social and sports activities. In addition to educational part of the camp, there will be informal presentation sessions of the two courtiers and the participants’ native towns and schools.
The camp is taking place January 14-19, 2008 at Knjaževac, Serbia. All expences related to the program (transporation, room, board and materials) will be covered by a grant from the Ministry of Youth and Sport of the Republic of Serbia.
For more information and an application form, please contact: denizen@sezampro.yu, or gimnaziadunavci@bdin.net.
Completed applications should be e-mailed as attachments to: denizen@sezampro.yu, and gimnaziadunavci@bdin.net.
Places are limited. Participants will be notified of acceptance by January 3, 2007.
Saturday, December 22, 2007
Sunday, December 16, 2007
Peace Contract as a new tool
PEACE BEGINS WITH ME
Contract
Name ______ Date _______
I can make a difference and choose to be peaceful and build understanding
At home I will be...
At school I will...
In the community I will...
Signed ______
Shared with _____
Contract
Name ______ Date _______
I can make a difference and choose to be peaceful and build understanding
At home I will be...
At school I will...
In the community I will...
Signed ______
Shared with _____
Thursday, December 13, 2007
Looking forward: Youth Camp at Serbia for 6 days
Preparation of the Youth Camp has already been started.
As we see young people as a driving force behind future development our intention is to develop their capacities to combat and prevent discrimination and to raise awareness on community development among the cross-border region.
2 groups of 24 participants each, from both targeted regions in Serbia and Bulgaria, will be involved in to promote the dialogue and develop communicational and conflict resolution skills. It will also link up groups interested in meeting others, train actors such as youth promoters and help the promotion of grassroots initiatives by young people and at the same time, to enrich the opportunities for youth to learn about themselves, their peers and to promote mutual understanding in the cross-border region.
Participants will be chosen by the partner organization.
The Camp will be organized as a set of workshops, social and sports activities.
The workshops will be run by 4 trainers from both regions.
In addition to educational part of the camp, there will be informal presentation sessions of the two courtiers and the participants’ native towns and schools, in order to promote the experience of exchange, ideas for future networking and mutual exchanges among youth as well as it will support the introducing and studying of cultural historical heritage in the border area.
Moreover, different social and sport activities are going to be organized that include recreation and team sports and in the evening, activities designed to encourage friendship, such as a carnival, a dance, a talent show and interactive games.
The organization of the Youth Camp is to be supported by funds of the Ministry of Youth and Sport of the Republic of Serbia.
As we see young people as a driving force behind future development our intention is to develop their capacities to combat and prevent discrimination and to raise awareness on community development among the cross-border region.
2 groups of 24 participants each, from both targeted regions in Serbia and Bulgaria, will be involved in to promote the dialogue and develop communicational and conflict resolution skills. It will also link up groups interested in meeting others, train actors such as youth promoters and help the promotion of grassroots initiatives by young people and at the same time, to enrich the opportunities for youth to learn about themselves, their peers and to promote mutual understanding in the cross-border region.
Participants will be chosen by the partner organization.
The Camp will be organized as a set of workshops, social and sports activities.
The workshops will be run by 4 trainers from both regions.
In addition to educational part of the camp, there will be informal presentation sessions of the two courtiers and the participants’ native towns and schools, in order to promote the experience of exchange, ideas for future networking and mutual exchanges among youth as well as it will support the introducing and studying of cultural historical heritage in the border area.
Moreover, different social and sport activities are going to be organized that include recreation and team sports and in the evening, activities designed to encourage friendship, such as a carnival, a dance, a talent show and interactive games.
The organization of the Youth Camp is to be supported by funds of the Ministry of Youth and Sport of the Republic of Serbia.
Monday, December 10, 2007
Obrazovanje za razvoj lokalne zajednice
Mladi ljudi pate od nedostatka holističkog pristupa različitim metodama učenja. Posebni problemi javljaju se s obzirom na kvalitet i vrstu obrazovanja koju mladi ljudi dobijaju. Mladi ljudi mogu iz iskustva shvatiti da njihovo obrazovanje nije relevantno na tržištu rada. Mladi imaju višu stopu nezaposlenosti od odraslih i češće iskuse diskriminaciju. Nadalje, mlade žene su češće nezaposlene od mladih muškaraca, a isto tako mladi iz etničkih i religijskih manjina, i mladi s posebnim potrebama mogu biti diskriminisani na tržištu rada.
Istraživanje ``Omladina Srbije pred izazivima budućnosti`` koje je organizovano u saradnji PRONI instituta iz Švedske i Ministartva prosvete i sporta Republike Srbije tokom 2002. godine pokazuje da je položaj mladih u Srbiji očajan: 50% svih nezaposlenih su mladi od 15 do 30 godina, 30% mladih ne zna kako će rešiti stambeno pitanje, 75 odsto mladih nikad nije prešlo granicu, 400.000 mladih je napustilo zemlju, a broj institucija koji se bave problemom mladih je i dalje nedovoljan.
Prvenstveno zbog njihove mladosti, pokret mladih u Srbiji susreće se s mnogim izazovima. Mnogi mladi ljudi imaju dobre namere, ali često ne znaju kako treba voditi projekat i samu organizaciju. Mladi aktivisti traže dodatnu edukaciju i razvijanje veština upravljanja da bi pravilno vodili svoje organizacije i projekte. Mnoge organizacije mladih susreću se sa sličnim izazovima u pogledu motivacije i članstva. Izuzetno je teško zadržati članove kao i privući nove. U poređenju s drugim organizacijama, organizacije mladih neprekidno se moraju baviti problemima osipanja članstva. Mnogi mladi ljudi sa završetkom školovanja napuštaju organizaciju, grad, pa čak i državu. Prema tome, u određenom trenutku postojanja organizacije stariji deo vođstva neretko odlazi.
Mnoge organizacije mladih bore se da poboljšaju svoj ugled u lokalnoj zajednici. Neke organizacije okarakterisane su kao autsajderi i ovisnici o drogama zbog toga što promovišu alternativne vrednosti koje nisu prepoznate u njihovim zajednicama, dok neke druge organizacije nemaju uopšte svoj profil, što sprečava mlade ljude da se zainteresuju za njihov rad i eventualno postanu njeni članovi.
Najčešće, za organizacije mladih održivost znači dobijanje granta od stranih ambasada, međunarodnih organizacija ili fondacija. No to je ograničeno shvatanje koncepta. Održivost se ne odnosi samo na finansijska sredstva. Organizacija nije održiva ako nema stabilnu strukturu koja je u stanju izdržati promenu vodstva. Isto tako, organizacija nije održiva ako ne može održati svoje članstvo ili ako njene aktivnosti i usluge nisu više nikome potrebne.
Udruženja mladih opisuju svoj odnos s lokalnim vlastima kao problematičan. Ovakav zategnuti odnos sprečava organizacije mladih da sprovode svoje programe, dok dobro-funkcionišući odnos podstiče razvoj organizacije. Uopšte uzev, lokalne vlasti i organizacije mladih imaju konfliktne percepcije jedni o drugima.
Ativnosti u okviru predloženog programa pružaju mladima svih uzrasta da kroz simulaciju saznaju o širem konceptu i teoriji javnog života kao i praktično iskustvo u dizajniranju i primeni sopstvenih projekata kako bi rešili ozbiljne probleme. Razmatranjem problema koji direktno utiču na njihov život oni saznaju da se politika nalazi u svakodnevnom životu i da je to i kada ljudi pokušavaju da promene nešto u svojoj zajednici ili u svom životu.
Nadamo se da će inicijativa pokrenuti omladinu da postanu aktivni učesnici u javnom životu današnjeg sveta prepunog različitosti i izazova. Naš glavni cilj je pomoć procesu demokratizacije. Ako veći broj ljudi vidi sebe kao građane koji se okupljaju oko obnove i izgradnje zajedničkog sveta, ovakvi programi postaju više nego obrazovne inicijative, postaju nacionalni pokreti.
Istraživanje ``Omladina Srbije pred izazivima budućnosti`` koje je organizovano u saradnji PRONI instituta iz Švedske i Ministartva prosvete i sporta Republike Srbije tokom 2002. godine pokazuje da je položaj mladih u Srbiji očajan: 50% svih nezaposlenih su mladi od 15 do 30 godina, 30% mladih ne zna kako će rešiti stambeno pitanje, 75 odsto mladih nikad nije prešlo granicu, 400.000 mladih je napustilo zemlju, a broj institucija koji se bave problemom mladih je i dalje nedovoljan.
Prvenstveno zbog njihove mladosti, pokret mladih u Srbiji susreće se s mnogim izazovima. Mnogi mladi ljudi imaju dobre namere, ali često ne znaju kako treba voditi projekat i samu organizaciju. Mladi aktivisti traže dodatnu edukaciju i razvijanje veština upravljanja da bi pravilno vodili svoje organizacije i projekte. Mnoge organizacije mladih susreću se sa sličnim izazovima u pogledu motivacije i članstva. Izuzetno je teško zadržati članove kao i privući nove. U poređenju s drugim organizacijama, organizacije mladih neprekidno se moraju baviti problemima osipanja članstva. Mnogi mladi ljudi sa završetkom školovanja napuštaju organizaciju, grad, pa čak i državu. Prema tome, u određenom trenutku postojanja organizacije stariji deo vođstva neretko odlazi.
Mnoge organizacije mladih bore se da poboljšaju svoj ugled u lokalnoj zajednici. Neke organizacije okarakterisane su kao autsajderi i ovisnici o drogama zbog toga što promovišu alternativne vrednosti koje nisu prepoznate u njihovim zajednicama, dok neke druge organizacije nemaju uopšte svoj profil, što sprečava mlade ljude da se zainteresuju za njihov rad i eventualno postanu njeni članovi.
Najčešće, za organizacije mladih održivost znači dobijanje granta od stranih ambasada, međunarodnih organizacija ili fondacija. No to je ograničeno shvatanje koncepta. Održivost se ne odnosi samo na finansijska sredstva. Organizacija nije održiva ako nema stabilnu strukturu koja je u stanju izdržati promenu vodstva. Isto tako, organizacija nije održiva ako ne može održati svoje članstvo ili ako njene aktivnosti i usluge nisu više nikome potrebne.
Udruženja mladih opisuju svoj odnos s lokalnim vlastima kao problematičan. Ovakav zategnuti odnos sprečava organizacije mladih da sprovode svoje programe, dok dobro-funkcionišući odnos podstiče razvoj organizacije. Uopšte uzev, lokalne vlasti i organizacije mladih imaju konfliktne percepcije jedni o drugima.
Ativnosti u okviru predloženog programa pružaju mladima svih uzrasta da kroz simulaciju saznaju o širem konceptu i teoriji javnog života kao i praktično iskustvo u dizajniranju i primeni sopstvenih projekata kako bi rešili ozbiljne probleme. Razmatranjem problema koji direktno utiču na njihov život oni saznaju da se politika nalazi u svakodnevnom životu i da je to i kada ljudi pokušavaju da promene nešto u svojoj zajednici ili u svom životu.
Nadamo se da će inicijativa pokrenuti omladinu da postanu aktivni učesnici u javnom životu današnjeg sveta prepunog različitosti i izazova. Naš glavni cilj je pomoć procesu demokratizacije. Ako veći broj ljudi vidi sebe kao građane koji se okupljaju oko obnove i izgradnje zajedničkog sveta, ovakvi programi postaju više nego obrazovne inicijative, postaju nacionalni pokreti.
Wednesday, December 5, 2007
International Volunteer Day Celebration - December 5
International Volunteer Day takes place on December 5th each year and is officially recognized by the United Nations as a day on which volunteers around the world are recognized and celebrated for their contributions and dedication.
Volunteer Day is the opportunity for connecting government bodies, UN Agencies, volunteer organization and volunteers to promote volunteering and positive aspects of this kind of unpaid work.
Researches in Serbia indicate that there are great needs for volunteering, and there is no legal framework for volunteer engagement and protection, there is no long-term structure for volunteer coordination, and that most often volunteers are actually youth and women.
Volunteering is not enough appreciated in Serbia, especially as a kind of work experience. People are not aware that volunteers are usually university educated persons, pensioners that are experts and people who can do a set of different jobs.
---------------------------------------
U svetu se danas obeležava Međunarodni dan volontera.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1985. godine proglasila 5. decembar za Međunarodni dan volontera, kao podsećanje na dan kada je 1970. stvoren Program za volontere svetske organizacije.
Ujedinjene nacije definišu volonterizam kao dobrovoljan besplatan rad koji donosi jasnu dobrobit zajednici ili društvu uopšte. Ako neko, između ostalog, učestvuje u kampanji za davanje krvi, pomaže starima ili invalidima, ako podučava mlade koje su opasnosti od virusa HIV-a, a za svoj trud ne uzima novac, onda je on voloter.
"Kada uđete u grupu i kada sa njom radite edukaciju, kada vidite da je jedna grupa mladih ljudi nešto naučila, vaše srce je puno, znate da ste nekom pomogli i to je ono glavno", kaže Vojislav Arsić, koordinator organizacije Y-PEER. Iako se volonterski rad ne naplaćuje, u svetu se takvo delovanje boduje, što mnogim volonterima otvara mogućnost da lakše dođu do posla.
U Srbiji takvih propisa nema.
Volunteer Day is the opportunity for connecting government bodies, UN Agencies, volunteer organization and volunteers to promote volunteering and positive aspects of this kind of unpaid work.
Researches in Serbia indicate that there are great needs for volunteering, and there is no legal framework for volunteer engagement and protection, there is no long-term structure for volunteer coordination, and that most often volunteers are actually youth and women.
Volunteering is not enough appreciated in Serbia, especially as a kind of work experience. People are not aware that volunteers are usually university educated persons, pensioners that are experts and people who can do a set of different jobs.
---------------------------------------
U svetu se danas obeležava Međunarodni dan volontera.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1985. godine proglasila 5. decembar za Međunarodni dan volontera, kao podsećanje na dan kada je 1970. stvoren Program za volontere svetske organizacije.
Ujedinjene nacije definišu volonterizam kao dobrovoljan besplatan rad koji donosi jasnu dobrobit zajednici ili društvu uopšte. Ako neko, između ostalog, učestvuje u kampanji za davanje krvi, pomaže starima ili invalidima, ako podučava mlade koje su opasnosti od virusa HIV-a, a za svoj trud ne uzima novac, onda je on voloter.
"Kada uđete u grupu i kada sa njom radite edukaciju, kada vidite da je jedna grupa mladih ljudi nešto naučila, vaše srce je puno, znate da ste nekom pomogli i to je ono glavno", kaže Vojislav Arsić, koordinator organizacije Y-PEER. Iako se volonterski rad ne naplaćuje, u svetu se takvo delovanje boduje, što mnogim volonterima otvara mogućnost da lakše dođu do posla.
U Srbiji takvih propisa nema.
Additional support of Mr. Charles Merrill
Svrljig
It is our pleasure to inform you that Mr. Charles E. Merrill Jr. an American educator, author and philantropist has decided to support the Creative Dialogue initiative. The support will be cruical for the implementation of the project activities in Prizren, Kosovo and Svrljig, Serbia.
Thankfully to this grant the partners, Denizen Center of Svrljig and CPE of Prizren, will be able to develop and publish a broshure to describe the project and highlight its outcomes in full detail and to serve as a giude for the future implementation of similar activities.
The broshure will include color pictures and will be in Albanian, Serbian and English language.
It is our pleasure to inform you that Mr. Charles E. Merrill Jr. an American educator, author and philantropist has decided to support the Creative Dialogue initiative. The support will be cruical for the implementation of the project activities in Prizren, Kosovo and Svrljig, Serbia.
Thankfully to this grant the partners, Denizen Center of Svrljig and CPE of Prizren, will be able to develop and publish a broshure to describe the project and highlight its outcomes in full detail and to serve as a giude for the future implementation of similar activities.
The broshure will include color pictures and will be in Albanian, Serbian and English language.
Monday, December 3, 2007
Mladi u Srbiji
Život mladih ljudi u Srbiji je i dalje pod snažnom dominacijom procesa tranzicije koja se kreće iz autoritarnog režima ka demokratiji. Sve potrebne reforme se još uvek polako sprovode.
Nezaposlenost među omladinom iznosi 64%, što je daleko veći procenat nego kod celokupne populacije, gde se kreće od 17 do 32%. Ukoliko se osvrnemo na male lokalne zajednice u regionu jugoistočne Srbije, koje su obuhvaćene ovim predlogom projekta, i koje su najsiromašnije i najmanje razvijene u celoj zemlji, situacija se čini još gorom. To su zapravo one zajednice koje nestaju usled migracija mladih ljudi u veće gradove. Presudni momenat za donošenje ove odluke je završetak srednje škole kada se mladi nalaze u dilemi da li da nastave školovanje (upisom na fakultet) ili da traže posao. Suočavajući se sa takvim izborom, oni često odlaze i biraju veće gradove u skladu sa ekonomskim mogućnostima ili prisustvom obrazovnih institucija. Nakon završetka školovanja, većina njih se ne odlučuje za povratak u svoju lokalnu zajednicu.
U njima postoji vrlo malo pogodnih mesta koja bi mogla poslužiti kao omladinski centri gde bi se mladi ljudi sastajali. Mladi nisu dovoljno obavešteni o podršci u reformama u oblastima koje su relevantne za njih. Omladinske inicijative su veoma retke i veoma često nedovoljno podržane od strane vlasti. Mnoge omladinske organizacije prestaju da budu aktivne posle nekoliko godina kada njihovi lideri napuste sredinu. Sa druge strane, te organizacije mogu okupiti mlade koji su željni promena, koji veruju u mogućnost promena na bolje i imaju dovoljno entuzijazma i energije. Kao osnovni indikator slabog aktivizma mladih, oni navode nedostatak znanja i veština, kao i nedostatak fondova i resursa koji bi omogućili realizaciju njihovih ideja i podstakli aktivno uključivanje u procese razvoja lokalne zajednice.
Apatija omladine i razlike u shvatanjima među generacijama dovode do isključivanja omladine iz procesa donošenja odluka na lokalnom nivou. Podaci Centra za slobodne izbore i demokratiju predstavljeni u ``Direktorijumu lokalnih samouprava u Srbiji`` iz 2005. pokazuju da je više od 93.3% lokalnih zvaničnika u malim sredinama starijih od 30 godina. Lokalni predstavnici stanovništva, mlađi od 30 godina, čine samo 5.4% od ukupnog broja posredno i neposredno izabranih opštinskih rukovodilaca. Aktivnim mladim ljudima jedino preostaje aktivizam u okviru političkih partija u kojima za njih, takođe, nema dovoljno mesta.
Ne treba zaboraviti da je većina malih lokalnih zajednica još uvek patrijarhalna što često sputava mogućnost mladih na samoorganizovanje, jer se njima i dalje pripisuje nedostatak znanja i iskustva, kao i lošiji kvalitet obrazovanja. Statistika to i potvrđuje. Da je za male sredine karakerističan i znatno niži stepen obrazovanja može se zaključiti i iz podataka dobijenih po poslednjem popisu 2002. godine, gde17% celokupne populacije u Srbiji preko 15 godina ima završeno samo osnovno obrazovanje; polovina ovog broja je završila samo nekoliko godina obrazovanja, dok 6% populacije nikada nije pohađalo školu. Većina njih živi u ruralnim i siromašnim zajednicama.
Ograničene mogućnosti i nedostatak prosperiteta u budućnosti ohrabruju mlade ljude sa željom da emigriraju u inostranstvo i 52% mladih ljudi iz Srbije želi da napusti zemlju.
Program koji podstiče mlade na udruživanje i podiže kapacitet organizacija mladih ili onih koje rade sa mladima, kao i podsticanje kampanja za omladinski aktivizam i volonterizam i veće učešće mladih u različitim sferama društvenog života pruža mogućnost menjanja položaja mladih u društvu.
Omladina i obrazovanje su jedni od najbitnijih elemenata za podršku i investiranje u budućnost društva. Mladi predstavljaju budući oslonac za razvoj, dok je obrazovanje osnovni pokazatelj ličnog razvoja i socijalnih promena u društvu. U kontekstu ovog projekta, obrazovanje predstavlja osnovni razlog za aktivno učešće u procesu razvoja. Razvoj lokalnih zajednica nije, po našem mišljenju, posebna aktivnost, već predstavlja osnovni pristup svim vrstama aktivnosti – pristup koji je zasnovan na aktivnom učešću velikog broja mladih i njihovim interesima koji se zasnivaju na uključivanju u rad lokalne zajednice. Iz svih mogućih aspekata razvoja lokalnih zajednica, mi se opredeljujemo za proces povećanja sposobnosti i volje ljudi da aktivno ostvare već poznate ciljeve o solidarnosti i povećaju nivo poverenja među sobom.
Iskreno verujemo da svaka pozitivna promena u ljudima, koja će se odraziti na lokalnu zajednicu iz koje dolaze, dolazi iznutra. To znači da je jedina nada za poboljšanjem situacije preuzimanje inicijative na lokalnom nivou. Ovo se odnosi na rad u Trećem sektoru. Poznata je činjenica da nevladine organizacije mogu da dovedu do osnovnog, ali i dugotrajnog poboljšanja situacije u zajednici. Ali, kao prvo, potrebno je ohrabriti i ubediti potencijalne lidere u zajednici da ZAISTA MOGU DA NAPRAVE PROMENE. S tim u vezi smo odabrali gore navedenu ciljnu grupu. Mladi mogu da postave pozitivne rezultate samo ako im se pruži šansa, potrebne veštine i dâ odobrenje.
Nezaposlenost među omladinom iznosi 64%, što je daleko veći procenat nego kod celokupne populacije, gde se kreće od 17 do 32%. Ukoliko se osvrnemo na male lokalne zajednice u regionu jugoistočne Srbije, koje su obuhvaćene ovim predlogom projekta, i koje su najsiromašnije i najmanje razvijene u celoj zemlji, situacija se čini još gorom. To su zapravo one zajednice koje nestaju usled migracija mladih ljudi u veće gradove. Presudni momenat za donošenje ove odluke je završetak srednje škole kada se mladi nalaze u dilemi da li da nastave školovanje (upisom na fakultet) ili da traže posao. Suočavajući se sa takvim izborom, oni često odlaze i biraju veće gradove u skladu sa ekonomskim mogućnostima ili prisustvom obrazovnih institucija. Nakon završetka školovanja, većina njih se ne odlučuje za povratak u svoju lokalnu zajednicu.
U njima postoji vrlo malo pogodnih mesta koja bi mogla poslužiti kao omladinski centri gde bi se mladi ljudi sastajali. Mladi nisu dovoljno obavešteni o podršci u reformama u oblastima koje su relevantne za njih. Omladinske inicijative su veoma retke i veoma često nedovoljno podržane od strane vlasti. Mnoge omladinske organizacije prestaju da budu aktivne posle nekoliko godina kada njihovi lideri napuste sredinu. Sa druge strane, te organizacije mogu okupiti mlade koji su željni promena, koji veruju u mogućnost promena na bolje i imaju dovoljno entuzijazma i energije. Kao osnovni indikator slabog aktivizma mladih, oni navode nedostatak znanja i veština, kao i nedostatak fondova i resursa koji bi omogućili realizaciju njihovih ideja i podstakli aktivno uključivanje u procese razvoja lokalne zajednice.
Apatija omladine i razlike u shvatanjima među generacijama dovode do isključivanja omladine iz procesa donošenja odluka na lokalnom nivou. Podaci Centra za slobodne izbore i demokratiju predstavljeni u ``Direktorijumu lokalnih samouprava u Srbiji`` iz 2005. pokazuju da je više od 93.3% lokalnih zvaničnika u malim sredinama starijih od 30 godina. Lokalni predstavnici stanovništva, mlađi od 30 godina, čine samo 5.4% od ukupnog broja posredno i neposredno izabranih opštinskih rukovodilaca. Aktivnim mladim ljudima jedino preostaje aktivizam u okviru političkih partija u kojima za njih, takođe, nema dovoljno mesta.
Ne treba zaboraviti da je većina malih lokalnih zajednica još uvek patrijarhalna što često sputava mogućnost mladih na samoorganizovanje, jer se njima i dalje pripisuje nedostatak znanja i iskustva, kao i lošiji kvalitet obrazovanja. Statistika to i potvrđuje. Da je za male sredine karakerističan i znatno niži stepen obrazovanja može se zaključiti i iz podataka dobijenih po poslednjem popisu 2002. godine, gde17% celokupne populacije u Srbiji preko 15 godina ima završeno samo osnovno obrazovanje; polovina ovog broja je završila samo nekoliko godina obrazovanja, dok 6% populacije nikada nije pohađalo školu. Većina njih živi u ruralnim i siromašnim zajednicama.
Ograničene mogućnosti i nedostatak prosperiteta u budućnosti ohrabruju mlade ljude sa željom da emigriraju u inostranstvo i 52% mladih ljudi iz Srbije želi da napusti zemlju.
Program koji podstiče mlade na udruživanje i podiže kapacitet organizacija mladih ili onih koje rade sa mladima, kao i podsticanje kampanja za omladinski aktivizam i volonterizam i veće učešće mladih u različitim sferama društvenog života pruža mogućnost menjanja položaja mladih u društvu.
Omladina i obrazovanje su jedni od najbitnijih elemenata za podršku i investiranje u budućnost društva. Mladi predstavljaju budući oslonac za razvoj, dok je obrazovanje osnovni pokazatelj ličnog razvoja i socijalnih promena u društvu. U kontekstu ovog projekta, obrazovanje predstavlja osnovni razlog za aktivno učešće u procesu razvoja. Razvoj lokalnih zajednica nije, po našem mišljenju, posebna aktivnost, već predstavlja osnovni pristup svim vrstama aktivnosti – pristup koji je zasnovan na aktivnom učešću velikog broja mladih i njihovim interesima koji se zasnivaju na uključivanju u rad lokalne zajednice. Iz svih mogućih aspekata razvoja lokalnih zajednica, mi se opredeljujemo za proces povećanja sposobnosti i volje ljudi da aktivno ostvare već poznate ciljeve o solidarnosti i povećaju nivo poverenja među sobom.
Iskreno verujemo da svaka pozitivna promena u ljudima, koja će se odraziti na lokalnu zajednicu iz koje dolaze, dolazi iznutra. To znači da je jedina nada za poboljšanjem situacije preuzimanje inicijative na lokalnom nivou. Ovo se odnosi na rad u Trećem sektoru. Poznata je činjenica da nevladine organizacije mogu da dovedu do osnovnog, ali i dugotrajnog poboljšanja situacije u zajednici. Ali, kao prvo, potrebno je ohrabriti i ubediti potencijalne lidere u zajednici da ZAISTA MOGU DA NAPRAVE PROMENE. S tim u vezi smo odabrali gore navedenu ciljnu grupu. Mladi mogu da postave pozitivne rezultate samo ako im se pruži šansa, potrebne veštine i dâ odobrenje.
Creative Dialogue Training
A three-day Creative Dialogue Training held in Prizren on November 16-18,2007.
NVO sajam
Vidin, 30.11-2.12. 2007. godine
U periodu 30.11-2.12. 2007. godine u Vidinu je održan završni seminar i NVO sajam učesnika projekta Community Works koji je organizovala Profesionalna gimnazija ’’G. M. Dimitrov’’ Dunavci u saradnji sa prekograničnim partnerom Centrom za građanski aktivizam Denizen iz Svrljiga.
Sajam je održan u prostorijama SŠ ’’Sv. Kiril i Metodij’’, Vidin uz prisustvo više od 150 učesnika projekta i gostiju za koje je priređen kulturno umetnički program.
24 učesnika iz Srbije je predstavilo aktivnosti i akcije koje su tokom devet mesceci realizacije projekta organizovane u Svrljigu, Nišu, Pirotu, Zaječaru, Sokobanji, Čokotu, Niševcu, Malči i Gabrovcu.
Predstavnicima osnovnih i srednjih škola, organizacijama mladih i udruženja građana pružena je mogućnost predstavljanja akcija i projekata koje realizuju u svojim sredinama. Predstavljanje je organizovano postavljanjem štandova sa propagandnim materijalom, pripremanjem postera ili Power point prezentacija i organizovanjem interaktivnih radionica. Najkreativnijim grupama su podeljene nagrade koje je dodelio žiri sastavljen od dva učenika i po jednog nastavnika iz obe zemlje.
Tokom sajma organizovani su formalni i neformalni susreti u cilju uspostavljanja kontakata sa srodnim prekograničnim institucijama, boljeg upoznavanja, razmene informacija i primera dobre prakse i planiranja budućih regionalnih inicijativa.
Na sajmu je predstavljen i omladinski kamp koji će se realizovati tokom januara naredne godine i koji će okupiti 48 mladih iz pograničnog regiona.
U periodu 30.11-2.12. 2007. godine u Vidinu je održan završni seminar i NVO sajam učesnika projekta Community Works koji je organizovala Profesionalna gimnazija ’’G. M. Dimitrov’’ Dunavci u saradnji sa prekograničnim partnerom Centrom za građanski aktivizam Denizen iz Svrljiga.
Sajam je održan u prostorijama SŠ ’’Sv. Kiril i Metodij’’, Vidin uz prisustvo više od 150 učesnika projekta i gostiju za koje je priređen kulturno umetnički program.
24 učesnika iz Srbije je predstavilo aktivnosti i akcije koje su tokom devet mesceci realizacije projekta organizovane u Svrljigu, Nišu, Pirotu, Zaječaru, Sokobanji, Čokotu, Niševcu, Malči i Gabrovcu.
Predstavnicima osnovnih i srednjih škola, organizacijama mladih i udruženja građana pružena je mogućnost predstavljanja akcija i projekata koje realizuju u svojim sredinama. Predstavljanje je organizovano postavljanjem štandova sa propagandnim materijalom, pripremanjem postera ili Power point prezentacija i organizovanjem interaktivnih radionica. Najkreativnijim grupama su podeljene nagrade koje je dodelio žiri sastavljen od dva učenika i po jednog nastavnika iz obe zemlje.
Tokom sajma organizovani su formalni i neformalni susreti u cilju uspostavljanja kontakata sa srodnim prekograničnim institucijama, boljeg upoznavanja, razmene informacija i primera dobre prakse i planiranja budućih regionalnih inicijativa.
Na sajmu je predstavljen i omladinski kamp koji će se realizovati tokom januara naredne godine i koji će okupiti 48 mladih iz pograničnog regiona.
Denizen-Centar za građanski aktivizam, Svrljig i prekogranični partner Profesionalna gimnazija ’’G. M. Dimitrov’’, Dunavci, Bugarska sprovode projekat ’’Community Works’’ u okviru Programa prekogranične saradnje Bugarska – Srbija koji finansira Evropska Unija, a realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju. Cilj projekta je pružanje podrške u formiranju obrazovne mreže u pograničnom regionu Srbija - Bugarska kroz stvaranje partnerstva za lokalni razvoj, promovisanje inicijativa i osnaživanje lokalnih zajednica.
Friday, November 23, 2007
Creative Dialogue Training
November 17-18, 2007
Prizren, Kosovo
A two day training of the project was held in Prizren, Kosovo. It gathered 10 participants of both partner organization, Denizen and CPE.
The goal was to train them providing their capacity of competence and involvement in the project to lead youth participants, making the establishment of the dialogue clear and facilitate their engagement during the project and after it, especially when resolving the local comunity problems comes to its turn.
The future trainers were given the neccessary materials, working sheets and instructions about the upcoming worshops.
The training was held by Milan Djordjevic and Edita Aleksov of Denizen Center.
TOPICS
Interactive Workshops and Virtual Cooperation
Creative Dialogue Workshops: Preraration in groups, Presentation and Discussion
Photo Workshops
Evaluation:Preraration in groups, Presentation and Discussion
Making Action Plans in Local Community
How to follow our work / How to share our experience:
During the 3 day discussion, this point was very clear. Using e-mail as the best way for communication, the partners will be equally informed about the steps in implementation of each activity; every suggestion, creative idea will be shared. This is very important, because the both sides should arrange the exact meeting time for Virtual Cooperation or the possible delays. Permanent contact will lead to achieving each of the goals in the project implementation.
Nobody of the participants should hesitate to ask about things that are not clear, or to give us a new, creative idea. That’s the mean of the project – be creative in every way.
Each participant filled in the evaluation form, and one thing was sure: everybody was satisfied with the training and with the possibility to cooperate with the other group in order to have an opportunity for further cooperation and involvement of youth in the project, with a great possibility for positive changes in local communities. The most approved activities were Virtual Cooperation and web blog, although the participants from Prizren will have problems with space and Internet connection. Other activity that everybody agreed and saluted was the Photo Exhibition, where most of them wrote the desire to take part in its realisation. The evaluation forms were written in both Albanian and Serbian language.
The Creative Dialogue project is supported by INITIATIVE FOUNDATION of the Youth Initiative for Human Rights.
Prizren, Kosovo
A two day training of the project was held in Prizren, Kosovo. It gathered 10 participants of both partner organization, Denizen and CPE.
The goal was to train them providing their capacity of competence and involvement in the project to lead youth participants, making the establishment of the dialogue clear and facilitate their engagement during the project and after it, especially when resolving the local comunity problems comes to its turn.
The future trainers were given the neccessary materials, working sheets and instructions about the upcoming worshops.
The training was held by Milan Djordjevic and Edita Aleksov of Denizen Center.
TOPICS
Interactive Workshops and Virtual Cooperation
Creative Dialogue Workshops: Preraration in groups, Presentation and Discussion
Photo Workshops
Evaluation:Preraration in groups, Presentation and Discussion
Making Action Plans in Local Community
How to follow our work / How to share our experience:
During the 3 day discussion, this point was very clear. Using e-mail as the best way for communication, the partners will be equally informed about the steps in implementation of each activity; every suggestion, creative idea will be shared. This is very important, because the both sides should arrange the exact meeting time for Virtual Cooperation or the possible delays. Permanent contact will lead to achieving each of the goals in the project implementation.
Nobody of the participants should hesitate to ask about things that are not clear, or to give us a new, creative idea. That’s the mean of the project – be creative in every way.
Each participant filled in the evaluation form, and one thing was sure: everybody was satisfied with the training and with the possibility to cooperate with the other group in order to have an opportunity for further cooperation and involvement of youth in the project, with a great possibility for positive changes in local communities. The most approved activities were Virtual Cooperation and web blog, although the participants from Prizren will have problems with space and Internet connection. Other activity that everybody agreed and saluted was the Photo Exhibition, where most of them wrote the desire to take part in its realisation. The evaluation forms were written in both Albanian and Serbian language.
The Creative Dialogue project is supported by INITIATIVE FOUNDATION of the Youth Initiative for Human Rights.
Creative Dialogue: Preparatory and Planning Meeting
November 16, 2007 Prizren
The Planning and Preparatory Meeting of the partner organizations, Center for Primary Education (CPE) and Denizen Center for Civic Activism was held in Prizren on November 16, 2007.
During this meeting, facilitated by 2 Denizen trainers, a project coordinator and assistants, strategies to recruit participants and assign specific roles to all involved were discussed, as well as individual obligations were determined.
The Planning and Preparatory Meeting of the partner organizations, Center for Primary Education (CPE) and Denizen Center for Civic Activism was held in Prizren on November 16, 2007.
During this meeting, facilitated by 2 Denizen trainers, a project coordinator and assistants, strategies to recruit participants and assign specific roles to all involved were discussed, as well as individual obligations were determined.
Saturday, November 17, 2007
NVO Sajam: Vidin 30.11-1.12.2007.
Poziv za učesnike
Denizen Centar za građanski aktivizam i Gimnazija ’’G.M.Dimitrov’’ pozivaju učesnike projekta DRUŠTVO RADI (Community Works), članove mreže ŠKOLA PLUS i predstavnike PA timova iz regiona da se prijave za učešće na Sajmu koji će se održati u Vidinu u periodu 30.11. – 2.12. 2007. godine.
Učešćem na sajmu predstavnicima osnovnih i srednjih škola, organizacija mladih i udruženja građana pruža se mogućnost uspostavljanja kontakta sa srodnim institucijama sa druge strane granice u cilju razmene informacija, primera dobre prakse i uspostavljanja budućih regionalnih inicijativa.
Mladima se pruža mogućnost uspostavljanja direktnih kontakata sa vršnjacima sa druge strane granice u cilju boljeg upoznavanja, predstavljanja sprovedenih aktivnosti i otkrivanja novih mogućnosti za dalju saradnju i umrežavanje.
Način prijavljivanja
Da bi se prijavili za učešće na seminaru potrebno je da popunite formular (u prilogu ovog dokumenta) i da ga, najkasnije do 21. 11. 2007. godine, pošaljete organizatorima seminara. Prijave možete slati elektronskim putem na e-mail adrese: denizen@sezampro.yu, milan_djordjevic_denizen@yahoo.com ; ili na faks 018/824-211.
Neophodno je da na dan prijavljivanja imate važeći pasoš.
Odabrani učesnici biće obavešteni 22.11.2007 godine. Broj učesnika je ograničen.
Svi troškovi vezani za program (smeštaj i hrana) biće pokriveni sredstvima projekta. Za sve učesnike biće organizovan autobuski prevoz iz Svrljiga.
Organizatori seminara obezbeđuju vize za sve učesnike. Učesnici sami snose troškove medjunarodnog putnog osiguranja.
Za dodatna objašnjenja obratite se organizatorima seminara na dole navedene kontakte.
Denizen-Centar za građanski aktivizam, Svrljig i prekogranični partner Profesionalna gimnazija ’’G. M. Dimitrov’’, Dunavci, Bugarska sprovode projekat ’’DRUŠTVO RADI’’ u okviru Programa prekogranične saradnje Bugarska – Srbija koji finansira Evropska Unija, a realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju. Cilj projekta je pružanje podrške u formiranju obrazovne mreže u pograničnom regionu Srbija - Bugarska kroz stvaranje partnerstva za lokalni razvoj, promovisanje inicijativa i osnaživanje lokalnih zajednica.
Kontakt:
Denizen Centar za građanski aktivizam
Omladinska 59
18360 Svrljig, Srbija
Tel/fax: 018 / 824-211
Mob: 063 / 10-77-639
E-mail: denizen@sezampro.yu, denizen@ptt.yu
Denizen Centar za građanski aktivizam i Gimnazija ’’G.M.Dimitrov’’ pozivaju učesnike projekta DRUŠTVO RADI (Community Works), članove mreže ŠKOLA PLUS i predstavnike PA timova iz regiona da se prijave za učešće na Sajmu koji će se održati u Vidinu u periodu 30.11. – 2.12. 2007. godine.
Učešćem na sajmu predstavnicima osnovnih i srednjih škola, organizacija mladih i udruženja građana pruža se mogućnost uspostavljanja kontakta sa srodnim institucijama sa druge strane granice u cilju razmene informacija, primera dobre prakse i uspostavljanja budućih regionalnih inicijativa.
Mladima se pruža mogućnost uspostavljanja direktnih kontakata sa vršnjacima sa druge strane granice u cilju boljeg upoznavanja, predstavljanja sprovedenih aktivnosti i otkrivanja novih mogućnosti za dalju saradnju i umrežavanje.
Način prijavljivanja
Da bi se prijavili za učešće na seminaru potrebno je da popunite formular (u prilogu ovog dokumenta) i da ga, najkasnije do 21. 11. 2007. godine, pošaljete organizatorima seminara. Prijave možete slati elektronskim putem na e-mail adrese: denizen@sezampro.yu, milan_djordjevic_denizen@yahoo.com ; ili na faks 018/824-211.
Neophodno je da na dan prijavljivanja imate važeći pasoš.
Odabrani učesnici biće obavešteni 22.11.2007 godine. Broj učesnika je ograničen.
Svi troškovi vezani za program (smeštaj i hrana) biće pokriveni sredstvima projekta. Za sve učesnike biće organizovan autobuski prevoz iz Svrljiga.
Organizatori seminara obezbeđuju vize za sve učesnike. Učesnici sami snose troškove medjunarodnog putnog osiguranja.
Za dodatna objašnjenja obratite se organizatorima seminara na dole navedene kontakte.
Denizen-Centar za građanski aktivizam, Svrljig i prekogranični partner Profesionalna gimnazija ’’G. M. Dimitrov’’, Dunavci, Bugarska sprovode projekat ’’DRUŠTVO RADI’’ u okviru Programa prekogranične saradnje Bugarska – Srbija koji finansira Evropska Unija, a realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju. Cilj projekta je pružanje podrške u formiranju obrazovne mreže u pograničnom regionu Srbija - Bugarska kroz stvaranje partnerstva za lokalni razvoj, promovisanje inicijativa i osnaživanje lokalnih zajednica.
Kontakt:
Denizen Centar za građanski aktivizam
Omladinska 59
18360 Svrljig, Srbija
Tel/fax: 018 / 824-211
Mob: 063 / 10-77-639
E-mail: denizen@sezampro.yu, denizen@ptt.yu
Monday, May 14, 2007
VILLAGE Training: Call for participants
Community Works
VILLAGE Training
Organized by the Denizen Center for Civic Activism of Svrljig, Serbia and Vocational School ``G.M.Dimitrov`` Dunavtsy, Bulgaria
Call for participants. Deadline: May 15, 2007
VILLAGE is a project which in a very concrete and real way teaches self-government, social responsibility and common fund management.
The program involves:
Introduction to the VILLAGE
Basic rules of the program
Physically building a village of their dreams on a scale of 1 to 25
Group decision making skills
Development and planning techniques
Budgeting and financial management of community funds
Self-government and responsibility
Small-business development and its role in rural communities
Closing festival and program evaluation
The workshop will be run by consultants from MTO, Nowy Sacz, Poland.
24 teachers of elementary schools from the cross-border region between Bulgaria and Serbia are expected as participants of this program in Bulgaria. They will learn learn how to teach children very basic and fundamental democratic citizenship skills through this workshop.
Participating teachers will experience first-hand the entire process just as their students aged 10-15 will during the after-school or summer camp implementation. At the workshop’s conclusion they will receive all materials necessary to immediately begin the program in their communities.
The workshop will take place from June 2- 9, 2007 in Vidin, Bulgaria. All expences related to the program (transporation, room, board and materials) will be covered by a grant from the EU funded project managed by PHARE, Ministry of Regional Development and Public Works of the Republic of Bulgaria, and European Agency for Reconstruction in Belgrade, Serbia.
The participants from Serbia are to cover their travel insuarance by themselves.
For more information and an application form, please contact: denizen@sezampro.yu, and djgaga@bankerinter.net .
Completed applications should be e-mailed as attachments to: denizen@sezampro.yu, and djgaga@bankerinter.net and are due by May 15, 2007.
Places are limited. Participants will be notified of acceptance by May 16, 2007.
VILLAGE Training
Organized by the Denizen Center for Civic Activism of Svrljig, Serbia and Vocational School ``G.M.Dimitrov`` Dunavtsy, Bulgaria
Call for participants. Deadline: May 15, 2007
VILLAGE is a project which in a very concrete and real way teaches self-government, social responsibility and common fund management.
The program involves:
Introduction to the VILLAGE
Basic rules of the program
Physically building a village of their dreams on a scale of 1 to 25
Group decision making skills
Development and planning techniques
Budgeting and financial management of community funds
Self-government and responsibility
Small-business development and its role in rural communities
Closing festival and program evaluation
The workshop will be run by consultants from MTO, Nowy Sacz, Poland.
24 teachers of elementary schools from the cross-border region between Bulgaria and Serbia are expected as participants of this program in Bulgaria. They will learn learn how to teach children very basic and fundamental democratic citizenship skills through this workshop.
Participating teachers will experience first-hand the entire process just as their students aged 10-15 will during the after-school or summer camp implementation. At the workshop’s conclusion they will receive all materials necessary to immediately begin the program in their communities.
The workshop will take place from June 2- 9, 2007 in Vidin, Bulgaria. All expences related to the program (transporation, room, board and materials) will be covered by a grant from the EU funded project managed by PHARE, Ministry of Regional Development and Public Works of the Republic of Bulgaria, and European Agency for Reconstruction in Belgrade, Serbia.
The participants from Serbia are to cover their travel insuarance by themselves.
For more information and an application form, please contact: denizen@sezampro.yu, and djgaga@bankerinter.net .
Completed applications should be e-mailed as attachments to: denizen@sezampro.yu, and djgaga@bankerinter.net and are due by May 15, 2007.
Places are limited. Participants will be notified of acceptance by May 16, 2007.
Thursday, May 10, 2007
Poziv za učestvovanje na seminaru
Community Works
Village Program
Poziv za učestvovanje na seminaru
Denizen - Centar za građanski aktivizam iz Svrljiga u okviru projekta ’’Community Works’’, koji finansira EU a realizuje Evropska agenicja za rekonstrukciju, kao deo Susedskog programa Bugarska - Srbija, organizuje VILLAGE trening, namenjen zaposlenima u osnovnim školama. Seminar se održava u Vidinu, Bugarska u periodu 02 - 09.06.2007.godine.
VILLAGE je program kojim se na konkretan i realan način pomaže usvajanje osnovnih veština neophodnih za razvoj građanskog društva, socijalne odgovornosti i upravljanja.
Nastavnici i učitelji zaposleni u osnovnim školama koji imaju ozbiljnu nameru da stečena znanja primene u svojim sredinama mogu biti učesnici ovog programa. Po završetku seminara dobijaju neophodne materijale za primenu programa u njihovim sredinama. Svaki učesnik dobija sertifikat.
Program obuhvata sledeće oblasti:
· Uvod u VILLAGE
· Osnovna pravila programa
· Izgradnja makete sela iz snova na skali od 1 do 25
· Razvoj veština rada u grupi
· Tehnike planiranja
· Budžetiranje i rukovođenje finansijskim sredstvima
· Razvoj socijalne odgovornosti i lokalne zajednice
· Razvoj preduzetništva i njegova uloga u ruralnim zajednicama
· Završni festival i evaluacija programa
Radionice vode medjunarodni treneri iz Poljske.
Način prijavljivanja
Da bi se prijavili za učešće na seminaru potrebno je da popunite formular (u prilogu ovog dokumenta) i da ga, najkasnije do 15. 05. 2007. godine, pošaljete organizatorima seminara. Prijave možete slati elektronskim putem na e-mail adrese: denizen@sezampro.yu, djgaga@bankerinter.net; ili na faks 018/ 824-211. Neophodno je da na dan prijavljivanja imate važeći pasoš.
Odabrani učesnici biće obavešteni 16. 05. 2007 godine. Broj učesnika je ograničen.
Svi troškovi vezani za program (prevoz, smeštaj, hrana i materijali) biće pokriveni sredstvima projekta koji finansira EU, a realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju, Srbija, i PHARE, Ministarstvo za regionalni razvoj i javne radove Republike Bugarske i Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo Republike Bugarske.
Organizatori seminara obezbeđuju vize za sve učesnike. Učesnici sami snose troškove medjunarodnog putnog osiguranja.
Za dodatna objašnjenja obratite se organizatorima seminara na gore navedene kontakte.
Village Program
Poziv za učestvovanje na seminaru
Denizen - Centar za građanski aktivizam iz Svrljiga u okviru projekta ’’Community Works’’, koji finansira EU a realizuje Evropska agenicja za rekonstrukciju, kao deo Susedskog programa Bugarska - Srbija, organizuje VILLAGE trening, namenjen zaposlenima u osnovnim školama. Seminar se održava u Vidinu, Bugarska u periodu 02 - 09.06.2007.godine.
VILLAGE je program kojim se na konkretan i realan način pomaže usvajanje osnovnih veština neophodnih za razvoj građanskog društva, socijalne odgovornosti i upravljanja.
Nastavnici i učitelji zaposleni u osnovnim školama koji imaju ozbiljnu nameru da stečena znanja primene u svojim sredinama mogu biti učesnici ovog programa. Po završetku seminara dobijaju neophodne materijale za primenu programa u njihovim sredinama. Svaki učesnik dobija sertifikat.
Program obuhvata sledeće oblasti:
· Uvod u VILLAGE
· Osnovna pravila programa
· Izgradnja makete sela iz snova na skali od 1 do 25
· Razvoj veština rada u grupi
· Tehnike planiranja
· Budžetiranje i rukovođenje finansijskim sredstvima
· Razvoj socijalne odgovornosti i lokalne zajednice
· Razvoj preduzetništva i njegova uloga u ruralnim zajednicama
· Završni festival i evaluacija programa
Radionice vode medjunarodni treneri iz Poljske.
Način prijavljivanja
Da bi se prijavili za učešće na seminaru potrebno je da popunite formular (u prilogu ovog dokumenta) i da ga, najkasnije do 15. 05. 2007. godine, pošaljete organizatorima seminara. Prijave možete slati elektronskim putem na e-mail adrese: denizen@sezampro.yu, djgaga@bankerinter.net; ili na faks 018/ 824-211. Neophodno je da na dan prijavljivanja imate važeći pasoš.
Odabrani učesnici biće obavešteni 16. 05. 2007 godine. Broj učesnika je ograničen.
Svi troškovi vezani za program (prevoz, smeštaj, hrana i materijali) biće pokriveni sredstvima projekta koji finansira EU, a realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju, Srbija, i PHARE, Ministarstvo za regionalni razvoj i javne radove Republike Bugarske i Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo Republike Bugarske.
Organizatori seminara obezbeđuju vize za sve učesnike. Učesnici sami snose troškove medjunarodnog putnog osiguranja.
Za dodatna objašnjenja obratite se organizatorima seminara na gore navedene kontakte.
Wednesday, May 2, 2007
``Цензуриране на училищния вестник`` Street Law Workshop in Bulgarian
Директор на едно средно училище махнал две страници от последния брой на училищния вестник, защото един разказ-преживяване на ученик със забременяване и друг за влиянието на развода върху ученицител. Директорът вярвал, че са написани по такъв начин, че е нарушенд правото на личната тайна и някои ученици могат да бъдат наранени. Той също така вярвал, че статиите ще навредят на някои от по-малките ученици в училище.
Вестникът бил издаден като част от часовете по напреднала училищна журналистика.Следвайки училищните правила учителя по журналистика показал вестника на директора точно преди публикуването му. Директорът махнал двете страници ,на които били статиите. На тези сттраници имало и статии ,срещу които той нямал нищо противл. Мотивът му да махне страниците бил, че учебната година била почти към края и мислел, че няма да има време да се напишат отново тези обидни статиил
Съществуващата политика на училищния съвет гласяла”Спонсорираните от училището публикации няма да забраняват свободните изказвания или различните гледни точки в рамките на отговорната журналистика”
Редакторът на вестника осъдил директора и училищната управа изтъквайки(обвинявайки), че са нарушени правата.
ЗАДАЧА
Какви аргументи могат да дадат учениците?
Какви аргументи може да даде директора?
По какъв начин този случай прилича на Тинкър? По какъв начин е различен?
Как съдъ трябва да реши този случай?
Нарушил ли е директорът училищната политика? Обяснете
Нужна ли е нова политика за публикациите в училище? Ако да измислете такава
Вестникът бил издаден като част от часовете по напреднала училищна журналистика.Следвайки училищните правила учителя по журналистика показал вестника на директора точно преди публикуването му. Директорът махнал двете страници ,на които били статиите. На тези сттраници имало и статии ,срещу които той нямал нищо противл. Мотивът му да махне страниците бил, че учебната година била почти към края и мислел, че няма да има време да се напишат отново тези обидни статиил
Съществуващата политика на училищния съвет гласяла”Спонсорираните от училището публикации няма да забраняват свободните изказвания или различните гледни точки в рамките на отговорната журналистика”
Редакторът на вестника осъдил директора и училищната управа изтъквайки(обвинявайки), че са нарушени правата.
ЗАДАЧА
Какви аргументи могат да дадат учениците?
Какви аргументи може да даде директора?
По какъв начин този случай прилича на Тинкър? По какъв начин е различен?
Как съдъ трябва да реши този случай?
Нарушил ли е директорът училищната политика? Обяснете
Нужна ли е нова политика за публикациите в училище? Ако да измислете такава
Street Law Radionica ``CENZURA ŠKOLSKIH NOVINA``
Direktor srednje škole je izbrisao dve strane iz poslednjeg godišnjeg broja skolskih novina zato što su sadržale jednu priču o iskustvima učenica u trudnoći, i jednu o tome kako razvod braka utiče na učenike. Direktor je mislio da su priče napisane tako da bi se moglo zloupotrebiti privatno pravo nekih učenika. Takođe je mislio da bi ove teme mogle uvrediti neke od mlađih učenika u školi.
Školske novine uređuju članovi novinarske sekcije. U skladu sa školskom regulativom, nastavnik novinarstva je prosledio primerak novina direktoru neposredno pre objavljivanja. Direktor je izbrisao strane na kojima su bila dva pomenuta članka. Ove strane su takođe sadržale i nekoliko priča na koje direktor nije imao primedbi. Njegov razlog za brisanje ovih strana je bio kraj školske godine, tako da je mislio da neće biti dovoljno vremena da se ove uvredljive priče prerade. U Pravilniku školskog odbora stoji:
“ Učeničko izdavaštvo sponzorisano od strane škole ne zabranjuje slobodu izražavanja različitih stavova koji su u skldu sa novinarskom etikom”. Učenici (urednici novena) su tužili direktora i školski odbor, pozivajući se na Prvi amandman – nenarušavanje njihovih prava.
Pitanja:
1. Koje sve argumente mogu navesti učenici ?
2. Koje sve argumente može navesti direktor?
3. Na koji način je ovaj slučaj sličan '' Tinker-u '' ? A na koji način je različit?
4. Koja bi trebalo da bude odluka suda o ovom slučaju ?
5. Da li je direktor narušio školski pravilnik ? Navedite razloge.
6. Da li je učenicima ove škole potreban novi pravilnik? Ako jeste, kako bi izgledao (napraviti skicu).
Školske novine uređuju članovi novinarske sekcije. U skladu sa školskom regulativom, nastavnik novinarstva je prosledio primerak novina direktoru neposredno pre objavljivanja. Direktor je izbrisao strane na kojima su bila dva pomenuta članka. Ove strane su takođe sadržale i nekoliko priča na koje direktor nije imao primedbi. Njegov razlog za brisanje ovih strana je bio kraj školske godine, tako da je mislio da neće biti dovoljno vremena da se ove uvredljive priče prerade. U Pravilniku školskog odbora stoji:
“ Učeničko izdavaštvo sponzorisano od strane škole ne zabranjuje slobodu izražavanja različitih stavova koji su u skldu sa novinarskom etikom”. Učenici (urednici novena) su tužili direktora i školski odbor, pozivajući se na Prvi amandman – nenarušavanje njihovih prava.
Pitanja:
1. Koje sve argumente mogu navesti učenici ?
2. Koje sve argumente može navesti direktor?
3. Na koji način je ovaj slučaj sličan '' Tinker-u '' ? A na koji način je različit?
4. Koja bi trebalo da bude odluka suda o ovom slučaju ?
5. Da li je direktor narušio školski pravilnik ? Navedite razloge.
6. Da li je učenicima ove škole potreban novi pravilnik? Ako jeste, kako bi izgledao (napraviti skicu).
Street Law Methodology
Street Law is practical, participatory education about law, democracy and human rights. Through its philosophy and programs, Street Law empowers people to transform democratic ideals into citizen action. Street Law's programs do not end at the door of the classroom. Each student gains essential lessons that can be used for life.
The most interesting teaching methods are:
The most interesting teaching methods are:
- Case studies
- Community resources
- Critical thinking
Case studies require students to analyze problem situations and reach their own conclusions. This method can take many forms: legal cases based on written opinions of courts; hypothetical situations involving some conflict or dilemma; real life situations drawn from newspapers, books etc. ( There are different in different countries).
The case studies is an inquiry oriented technique. It is designed to help students apply legal theory to real – life situations. Students are forced to explore their own ideas and conclusions. This method help students to develop skills in logic, independent analysis, critical thinking, decision making.
Community resources - In every community there are many resources available to enrich law-related education. Use of community resources can take forms: resource persons can brought into classroom; the class can take a field trip into the community and the class can make research in community.
This method can provide students with a diversity of information, materials, and experience not available in any textbook. Community based education is essential to make law-related education realistic and to give students a firsthand look at the legal system.
Critical thinking
Law related education allows students to think critically about significant problems relating to individuals and society as a whole.
Law related education also involves the study of conflict and controversy.
Law related education provides students with opportunity to learn about controversial issues appropriate to their age and relevant to their role as a citizens.
Community Works Street Law Program
Denizen - Centar za građanski aktivizam iz Svrljiga u okviru projekta ’’Community Works’’, koji finansira EU a realizuje Evropska agenicja za rekonstrukciju, kao deo Susedkog programa Bugarska Srbija, organizuje seminar Street Law, za predstavnike osnovnih i srednjih škola i nevladinih organizacija. Seminar se održava u Svrljigu u periodu 27.04. - 01.05.2007 godine.
Šta je Street Law ?
Razvojni i edukativni program, nastao u Americi pre 20 godina u cilju povezivanja ljudi na zajedničko učenje o njihovim pravima. Edukacija o pravima predstavlja jedinstveni spoj sadržaja i strategije. Program pruža suštinske informacije o pravima, o funkcionisanju pravnog sistema, o njihovim pravima i obavezama, upućuje učenike i mlade u značaj kooperativnih strategija, promovisanje saradnje, podstiče na kritičko razmišljanje i pozitivnu interakciju između pojedinca i zajednice.
Način rada
Radionica podrazumeva interaktivni pristup, koji će na najefikasniji način učesnicima pružiti mogućnost da steknu znanja, dobiju odgovore na konkretna pitanja i podstaći uzajamno učenje.
Ko može da učestvuje?
Nastavnici i učitelji zaposleni u osnovnim i srednjim školama, predstavnici NVO organizacija ili organizacija koje se bave mladima i koji imaju ozbiljnu nameru da stečena znanja primene u svojim sredinama.
Šta je Street Law ?
Razvojni i edukativni program, nastao u Americi pre 20 godina u cilju povezivanja ljudi na zajedničko učenje o njihovim pravima. Edukacija o pravima predstavlja jedinstveni spoj sadržaja i strategije. Program pruža suštinske informacije o pravima, o funkcionisanju pravnog sistema, o njihovim pravima i obavezama, upućuje učenike i mlade u značaj kooperativnih strategija, promovisanje saradnje, podstiče na kritičko razmišljanje i pozitivnu interakciju između pojedinca i zajednice.
Način rada
Radionica podrazumeva interaktivni pristup, koji će na najefikasniji način učesnicima pružiti mogućnost da steknu znanja, dobiju odgovore na konkretna pitanja i podstaći uzajamno učenje.
Ko može da učestvuje?
Nastavnici i učitelji zaposleni u osnovnim i srednjim školama, predstavnici NVO organizacija ili organizacija koje se bave mladima i koji imaju ozbiljnu nameru da stečena znanja primene u svojim sredinama.
Community Works Street Law Program
Community Works is an EU-funded project managed by European Agency for Reconstruction Belgrade, Serbia and PHARE, MRDPW of the Rebublic of Bulgaria.
It is organized by the Denizen Center for Civic Activism of Svrljig, Serbia and Vocational School ``G.M.Dimitrov`` Dunavtsy, Bulgaria.
Street Law is practical, participatory education about law, democracy and human rights. Through its philosophy and programs, Street Law empowers people to transform democratic ideals into citizen action. Street Law's programs do not end at the door of the classroom. Each student gains essential lessons that can be used for life.
The Street Law Program began at Georgetown University Law Center more than 20 years ago when law students developed a practical law course that was taught in DC Public Schools. Street Law, has also brought its educational message of law, democracy, and human rights to nearly two dozen countries around the world.
Street Law develops innovative educational programs aimed at empowering people through the study of law related-education. Law-related education is a unique blend of substance and strategy: students learn substantive information about laws, the legal system, and their rights and responsibilities through cooperative strategies that promote cooperative learning, critical thinking, and positive interaction between individuals and the community.
24 teachers of elementary and secondary schools, NGO`s and young community leaders from the cross-border region between Bulgaria and Serbia are participanting in the program.
The trainnig seminar took place from April 27 to May 1, 2007 in Svrljig.
It is organized by the Denizen Center for Civic Activism of Svrljig, Serbia and Vocational School ``G.M.Dimitrov`` Dunavtsy, Bulgaria.
Street Law is practical, participatory education about law, democracy and human rights. Through its philosophy and programs, Street Law empowers people to transform democratic ideals into citizen action. Street Law's programs do not end at the door of the classroom. Each student gains essential lessons that can be used for life.
The Street Law Program began at Georgetown University Law Center more than 20 years ago when law students developed a practical law course that was taught in DC Public Schools. Street Law, has also brought its educational message of law, democracy, and human rights to nearly two dozen countries around the world.
Street Law develops innovative educational programs aimed at empowering people through the study of law related-education. Law-related education is a unique blend of substance and strategy: students learn substantive information about laws, the legal system, and their rights and responsibilities through cooperative strategies that promote cooperative learning, critical thinking, and positive interaction between individuals and the community.
24 teachers of elementary and secondary schools, NGO`s and young community leaders from the cross-border region between Bulgaria and Serbia are participanting in the program.
The trainnig seminar took place from April 27 to May 1, 2007 in Svrljig.
Saturday, April 7, 2007
Da sam ja ...
Da sam ja boja bio bih plava zato sto je to najlepsa boja.
Da sam ja zivotinja bio bih lav jer je on kralj zivotinja.
Da sam ja auto bio bih Audi A4 jer je veoma brz.
Da sam ja muzicki instrument bio bih gitara jer umem da je sviram.
Da sam ja drvo bio bih sekvoja jer je ono najvece.
Da sam ja cvet bio bih crvena ruza jer je ona znak LJUBAVI.
Milijic Nemanja, Svrljig 13
Da sam ja boja bio bih crvena zato sto je lepa.
Da sam ja zivotinja bio bih slon zato sto je on veliki.
Da sam ja auto bio bih porse jer je on brz.
Da sam ja muzicki instrument bio bih gitara zato sto lepo zvuci.
Da sam ja drvo bio bih jabuka jer radja ukuste plodove.
Da sam ja cvet bio bih ruza zato sto lepo mirise.
Andjelkovic Dimitrije, Svrljig 9
Da sam ja boja bio bih plava jer mi se ta boja svidja.
Da sam ja zivotinja bio bih lav zato sto je on opasan.
Da sam auto bio bih BMW jer je brz.
Da sam ja muzicki instrument bio bih violina jer lepo zvuci.
Da sam ja drvo bio bih bor zato sto ima sisarke
Da sam ja cvet bio bih ruza zato sto ona lepo mirise
Mihajlo Stefanovic, Svrljig 8
Da sam ja boja bila bih roze zato sto mi se dopada.
Da sam ja zivotinja bila bih kuca zato sto je umiljata zivotinja.
Da sam ja auto bila bih reno zato sto je brz i dobar.
Da sam ja muzicki instrument bila bih gitara zato sto ima lep zvuk.
Da sam ja drvo bila bih jelka zato sto je uvek zelena.
Da sam ja cvet bila bih visi baba zato sto je interesantna.
Andjela Milijic, Svrljig, 8
Da sam ja boja bila bih plava zato sto mi se svidja ta boja.
Da sam ja zivotinja bila bih konj jer je ta zivotinja lepa.
Da sam ja auto bila bih porse zato sto brzo vozi.
Da sam ja muzicki instrument bila bih violina zato sto lepo svira.
Da sam ja drvo bila bih lipa zato sto je lepa.
Da sam ja cvet bila bih lala zato sto lepo mirise.
Dimitra Andjelkovic, Svrljig, 8
Da sam ja boja bila bih crvena zato sto mi lepo stoji.
Da sam ja zivotinja bila bih persijska maca zato sto je lepa i buckasta.
Da sam ja auto bila bih opel korsa zato sto je mali.
Da sam ja muzicki instrument bila bih gitara zato sto volim da je sviram.
Da sam ja drvo bila bih drvo jabuke zato sto mi je omiljeno voce.
Da sam ja cvet bila bih ruza zato sto je lepa.
Tijana Arsic, Svrljig, 11
Da sam ja boja bila bih zuta zato sto je Sunce zuto .
Da sam ja zivotinja bila bih pas zato sto je on covekov najbolji prijatelj.
Da sam ja auto bila bih reno zato sto su mi njihovi modeli trenutno najlepsi.
Da sam ja muzicki instrument bila bih oboa zato sto proizvodi predivan zvuk.
Da sam ja drvo bila bih sekvoja zato sto je to drvo simbol dugovecnosti.
Da sam ja cvet bila bih ljubicica zato sto je nezna i lepa, a raste samo na retkim mestima.
Dragana Nikolic, Svrljig, 20
Da sam ja zivotinja bio bih lav jer je on kralj zivotinja.
Da sam ja auto bio bih Audi A4 jer je veoma brz.
Da sam ja muzicki instrument bio bih gitara jer umem da je sviram.
Da sam ja drvo bio bih sekvoja jer je ono najvece.
Da sam ja cvet bio bih crvena ruza jer je ona znak LJUBAVI.
Milijic Nemanja, Svrljig 13
Da sam ja boja bio bih crvena zato sto je lepa.
Da sam ja zivotinja bio bih slon zato sto je on veliki.
Da sam ja auto bio bih porse jer je on brz.
Da sam ja muzicki instrument bio bih gitara zato sto lepo zvuci.
Da sam ja drvo bio bih jabuka jer radja ukuste plodove.
Da sam ja cvet bio bih ruza zato sto lepo mirise.
Andjelkovic Dimitrije, Svrljig 9
Da sam ja boja bio bih plava jer mi se ta boja svidja.
Da sam ja zivotinja bio bih lav zato sto je on opasan.
Da sam auto bio bih BMW jer je brz.
Da sam ja muzicki instrument bio bih violina jer lepo zvuci.
Da sam ja drvo bio bih bor zato sto ima sisarke
Da sam ja cvet bio bih ruza zato sto ona lepo mirise
Mihajlo Stefanovic, Svrljig 8
Da sam ja boja bila bih roze zato sto mi se dopada.
Da sam ja zivotinja bila bih kuca zato sto je umiljata zivotinja.
Da sam ja auto bila bih reno zato sto je brz i dobar.
Da sam ja muzicki instrument bila bih gitara zato sto ima lep zvuk.
Da sam ja drvo bila bih jelka zato sto je uvek zelena.
Da sam ja cvet bila bih visi baba zato sto je interesantna.
Andjela Milijic, Svrljig, 8
Da sam ja boja bila bih plava zato sto mi se svidja ta boja.
Da sam ja zivotinja bila bih konj jer je ta zivotinja lepa.
Da sam ja auto bila bih porse zato sto brzo vozi.
Da sam ja muzicki instrument bila bih violina zato sto lepo svira.
Da sam ja drvo bila bih lipa zato sto je lepa.
Da sam ja cvet bila bih lala zato sto lepo mirise.
Dimitra Andjelkovic, Svrljig, 8
Da sam ja boja bila bih crvena zato sto mi lepo stoji.
Da sam ja zivotinja bila bih persijska maca zato sto je lepa i buckasta.
Da sam ja auto bila bih opel korsa zato sto je mali.
Da sam ja muzicki instrument bila bih gitara zato sto volim da je sviram.
Da sam ja drvo bila bih drvo jabuke zato sto mi je omiljeno voce.
Da sam ja cvet bila bih ruza zato sto je lepa.
Tijana Arsic, Svrljig, 11
Da sam ja boja bila bih zuta zato sto je Sunce zuto .
Da sam ja zivotinja bila bih pas zato sto je on covekov najbolji prijatelj.
Da sam ja auto bila bih reno zato sto su mi njihovi modeli trenutno najlepsi.
Da sam ja muzicki instrument bila bih oboa zato sto proizvodi predivan zvuk.
Da sam ja drvo bila bih sekvoja zato sto je to drvo simbol dugovecnosti.
Da sam ja cvet bila bih ljubicica zato sto je nezna i lepa, a raste samo na retkim mestima.
Dragana Nikolic, Svrljig, 20
Saturday, March 31, 2007
Pusto ostrvo
Život na pustom ostrvu i uloge u radu
Vesela družina se našla na pustom ostrvu. Svako je dobio svoju ulogu. Dimitra traži hranu. Nemanja traži vodu i pećinu. Milan i Dimitrije su zaduženi za poljoprivredu. Oni će čuvati životinje. Tijana, Dimitra, Anđela i Naka će pripremati hranu i sokove. Svi učestvuju u izgradnji kuće. Milan, Nemanja, Dimitrije i Mihajlo prave skladišta. Svi ćemo praviti štalu a Kaća, Dimitra i Anđela će čuvati kokoške, koze, krave, magarce. Svi muskarci će loviti i praviti oružije i svi će učestvovati u pravljenju čamca i splava. Nemanja pronalazi Mihajla u pećini i dogovara se sanjim da pomogne oko izrade nameštaja.
Milijić Nemanja, Svrljig
Plan rada
Ponedeljak i utorak
Rano ujutru Dimitra ide po banane i narandže. Nemanja je zadužen za vodu i pronalazak pećine, dok Dimitrije i teacher sade žitarice. Sve devojčice imaju zadatak da spreme hranu i sokove od južnog voća.
Popodne su svi zaduženi za izradu kolibe i splavova. Devojčice popodne provode vredno praveći odeću za sve stanovnike ostrva.
Kada padne veče Dimitra, Dimitrije, Nemanja i teacher se spremaju za lov. Tokom lova Nemanja traži vodu i pećinu.
Posle završenih obaveza svi imaju pravo na igru. Posle igre svi odlaze na spavanje, osim odraslih koji stražare u ponedeljak, a Nemanje i Tijane su zaduženi za stražu u utorak.
Dimitra Anđelković
Sreda
Dimitra, trži ananas i limun svakog jutra.
Nemanja je zadužen za vodu i pećine.
Kaća, Dimitra i Anđela muzu krave.
Pravljeneje čamaca i splava: svi .
Odeća: Sve devojèice.
Lov: Milan, Dimitrije, Dimitra i Nemanja.
Štala: svi.
Nastasja smišlja igru za ovo veče.
Stražare Nemanja i Marina
Mihajlo Stefanović
Četvrtak i petak
Dimitra traži voće svakog jutra, najšešće nailazi na kivi i naranže.
Nemanja je zadužen za vodu i pronalaženje pećine. Dimitrije i Milan traže žitarice.
Devojčice spremaju hranu i sokove.
Svi su zaduženi za izradu splavova i čamaca.
Pored toga, devojčice imaju zadatak da naprave odeću za sve stanovnike.
Popodne u lov kreću Milan, Dimitrije, Dimitra i Nemanja.
Veče je slobono za sve stanovnike ostrva i oni ga najraðe provode u igranju. Nakon igre svi odlaze na spavanje.
I dok se svi odmaraju za novi dan, čuvaju ih Marina i Gaga koje su na straži.
Anđela Milijić
Subota
Dimitra i Marina traže kokos i banane.
Nemanja traži vodu i pećinu.
Dimitrije i teacher sade žitarice.
Svi spremaju hranu i sokove.
Svi prave kuće.
Devojčice prave odeću.
Dimitrije, teacher, Dimitra i Nemanja idu u lov.
Nemanja traži vodu i pećinu.
Svi prave štalu.
Igramo se žmurke pa posle spavamo.
ODRASLI DEŽURAJU.
Dimitrije Anđelković
Nedelja
Nedeljom ujutru Dimitra, Marina i Gaga idu po kokos i banane, a svi se najviše obraduju kad donesu kivi. Nemanja ima zadatak da obezbedi vodu.
Dimitrije i Teacher su zaduženi za poljoprivredu, odnosno sade žitarice. Gaga i Marina su zadužene za hranu i sokove.
U popodnevnim časovima za pravljenje kuće su zaduženi svi. Pored toga izradom odeće se bave Gaga, Marina i Tijana.
U toku večeri za lov se spremaju Nemanja, Dimitrije i Dimitra. Takođe za vreme lova Nemanja ima zadatak da obiđe i pećinu.
Posle lova cela družina se okuplja oko pravljenja štale. Nakon napornog dana, neumorna družina je spremna za igru.
Nakon igre na spavanje će otići svi osim Nemanje, Tijane, Marine i Teachera.
Tijana Arsić
Vesela družina se našla na pustom ostrvu. Svako je dobio svoju ulogu. Dimitra traži hranu. Nemanja traži vodu i pećinu. Milan i Dimitrije su zaduženi za poljoprivredu. Oni će čuvati životinje. Tijana, Dimitra, Anđela i Naka će pripremati hranu i sokove. Svi učestvuju u izgradnji kuće. Milan, Nemanja, Dimitrije i Mihajlo prave skladišta. Svi ćemo praviti štalu a Kaća, Dimitra i Anđela će čuvati kokoške, koze, krave, magarce. Svi muskarci će loviti i praviti oružije i svi će učestvovati u pravljenju čamca i splava. Nemanja pronalazi Mihajla u pećini i dogovara se sanjim da pomogne oko izrade nameštaja.
Milijić Nemanja, Svrljig
Plan rada
Ponedeljak i utorak
Rano ujutru Dimitra ide po banane i narandže. Nemanja je zadužen za vodu i pronalazak pećine, dok Dimitrije i teacher sade žitarice. Sve devojčice imaju zadatak da spreme hranu i sokove od južnog voća.
Popodne su svi zaduženi za izradu kolibe i splavova. Devojčice popodne provode vredno praveći odeću za sve stanovnike ostrva.
Kada padne veče Dimitra, Dimitrije, Nemanja i teacher se spremaju za lov. Tokom lova Nemanja traži vodu i pećinu.
Posle završenih obaveza svi imaju pravo na igru. Posle igre svi odlaze na spavanje, osim odraslih koji stražare u ponedeljak, a Nemanje i Tijane su zaduženi za stražu u utorak.
Dimitra Anđelković
Sreda
Dimitra, trži ananas i limun svakog jutra.
Nemanja je zadužen za vodu i pećine.
Kaća, Dimitra i Anđela muzu krave.
Pravljeneje čamaca i splava: svi .
Odeća: Sve devojèice.
Lov: Milan, Dimitrije, Dimitra i Nemanja.
Štala: svi.
Nastasja smišlja igru za ovo veče.
Stražare Nemanja i Marina
Mihajlo Stefanović
Četvrtak i petak
Dimitra traži voće svakog jutra, najšešće nailazi na kivi i naranže.
Nemanja je zadužen za vodu i pronalaženje pećine. Dimitrije i Milan traže žitarice.
Devojčice spremaju hranu i sokove.
Svi su zaduženi za izradu splavova i čamaca.
Pored toga, devojčice imaju zadatak da naprave odeću za sve stanovnike.
Popodne u lov kreću Milan, Dimitrije, Dimitra i Nemanja.
Veče je slobono za sve stanovnike ostrva i oni ga najraðe provode u igranju. Nakon igre svi odlaze na spavanje.
I dok se svi odmaraju za novi dan, čuvaju ih Marina i Gaga koje su na straži.
Anđela Milijić
Subota
Dimitra i Marina traže kokos i banane.
Nemanja traži vodu i pećinu.
Dimitrije i teacher sade žitarice.
Svi spremaju hranu i sokove.
Svi prave kuće.
Devojčice prave odeću.
Dimitrije, teacher, Dimitra i Nemanja idu u lov.
Nemanja traži vodu i pećinu.
Svi prave štalu.
Igramo se žmurke pa posle spavamo.
ODRASLI DEŽURAJU.
Dimitrije Anđelković
Nedelja
Nedeljom ujutru Dimitra, Marina i Gaga idu po kokos i banane, a svi se najviše obraduju kad donesu kivi. Nemanja ima zadatak da obezbedi vodu.
Dimitrije i Teacher su zaduženi za poljoprivredu, odnosno sade žitarice. Gaga i Marina su zadužene za hranu i sokove.
U popodnevnim časovima za pravljenje kuće su zaduženi svi. Pored toga izradom odeće se bave Gaga, Marina i Tijana.
U toku večeri za lov se spremaju Nemanja, Dimitrije i Dimitra. Takođe za vreme lova Nemanja ima zadatak da obiđe i pećinu.
Posle lova cela družina se okuplja oko pravljenja štale. Nakon napornog dana, neumorna družina je spremna za igru.
Nakon igre na spavanje će otići svi osim Nemanje, Tijane, Marine i Teachera.
Tijana Arsić
Sunday, February 18, 2007
Rabotilnica: Covekot e del od celiot svet
Materijal:Napishani prashanja za sekoj ucenik na list i prasanja za celata grupaza diskusija
Cel:
Cel na ovaa igra e da se dokaze deka covekot e del od celiot svet
Postapka:
Prviot del od rabotilnicata e prezentacija na domashnite zadaci koj se dadeni vo predhodnata rabotilnica.
Ucenicite soopshtuvaat kako pominalo intervjuto so clenovite od semejstvoto, prijatelite ili sosedite. Vo rabotilnicata moze da prisustvuva licnost koja posetila poveke stranski drzavi vo zavisnost od zainteresiranosta na ucesnicite za nekoja zemja.
Vremeto treba da se ogranici na 3 minuti najmnogu za sekoj govornik.
Prasanja: najdi nekoj vo prostorijata koj...
a) koj patuval vo tuga drzava
b) ima prijateli so koi se dopishuva vo taa zemja
c) uci stranski jazik
d) ima rodnini vo strnstvo
e) saka da slusha stranska muzika
f) mu pomognal na covek koj e vo poseta
g) saka stranska kujna
i) ima strnska marka na avtomobil
j) zivee vo kuka kade se zboruvaat poveke stranski jazici
h) ima rodnini koi se rodeni vo druga zemja
k) neodamna videl vo vesnik clen za druga zemja
l) neodamna razgovaral so nekoj koj zivee vo stranstvo
m) neodamna naucil nesto za druga zemja preku televizija
Diskusija –prasanja za grupna diskusija
1. Shto naucivte eden od drug za ovoj proces?
2. Shto ve iznenadi najmnogu od toa shot go doznavte za drugarite od drugata zemja?
3. Shto vi pokaza ovaa igra za nasiot svet?
Cel:
Cel na ovaa igra e da se dokaze deka covekot e del od celiot svet
Postapka:
Prviot del od rabotilnicata e prezentacija na domashnite zadaci koj se dadeni vo predhodnata rabotilnica.
Ucenicite soopshtuvaat kako pominalo intervjuto so clenovite od semejstvoto, prijatelite ili sosedite. Vo rabotilnicata moze da prisustvuva licnost koja posetila poveke stranski drzavi vo zavisnost od zainteresiranosta na ucesnicite za nekoja zemja.
Vremeto treba da se ogranici na 3 minuti najmnogu za sekoj govornik.
Prasanja: najdi nekoj vo prostorijata koj...
a) koj patuval vo tuga drzava
b) ima prijateli so koi se dopishuva vo taa zemja
c) uci stranski jazik
d) ima rodnini vo strnstvo
e) saka da slusha stranska muzika
f) mu pomognal na covek koj e vo poseta
g) saka stranska kujna
i) ima strnska marka na avtomobil
j) zivee vo kuka kade se zboruvaat poveke stranski jazici
h) ima rodnini koi se rodeni vo druga zemja
k) neodamna videl vo vesnik clen za druga zemja
l) neodamna razgovaral so nekoj koj zivee vo stranstvo
m) neodamna naucil nesto za druga zemja preku televizija
Diskusija –prasanja za grupna diskusija
1. Shto naucivte eden od drug za ovoj proces?
2. Shto ve iznenadi najmnogu od toa shot go doznavte za drugarite od drugata zemja?
3. Shto vi pokaza ovaa igra za nasiot svet?
Rabotilnica:Turisti
Materijal :
Hamer ili karton, flomasteri vo boja. Po moznost i oprema za turisti.
Cel:
1. Ovaa igra se dodeluva na ulogi i go stimulira sudirot megu kulturite i ovzmozuva na ucesnicite da gi uvidat stereotipite.Toa ke im pomogne da stanat svesni za moznite nedorazbiranja vo takvi situacii.Se menuvaat ulogite kako sekoj bi se <>.
2. Ucesnicite vezbaat sposobnosti na komunikacija.
Postapka:
Najdobro e da se raboti vo dve razlicni grupi; sekoja bi imala svoj animator, koj bi im pomagal na grupite za upatstvata i karakteristikite. Eden na grupata <> i drug na grupata <>.Dobro e i ovaa grupa da ima svoe ime koe go davaat samite ucesnici.
1. Sekoja grupa e vo svoja ucilnica. Imaat 15 min. vreme da napravat plan kako da se razvie rabotata i da se pripremat za uloga. Turistite kazuvaat podatoci za svojata zemja,ocekuvanje od patuvanjeto i pripremaat oprema kako fotoaparati mobilni telefoni, kako i stranski banknoti. Ako nemaat vistinski mozat i da se nacrtaat. Tie si davaat na sebe si iminja.
Kulturnite elementi moraat da bidat homogeni. I tie mozat da bidat pretstaveni so crtezi.
2. Dvajca turisti se srekavaat so clenovi od drugata grupa<> dodeka kupuvaat ukrasi i slikaat. Koga ke se vratat raskazuvaat sto doziveale. Opisuvaat toa sto primetile za kulturata<>.
Grupata <>megusebno diskutira za vpecatocite od prvata sredba so turistite i davaat svoe mislenje za stavot na turistite.
3. Turistite upagaaat vo zemjata na grupata <> koe saka da go zadrzi svoeto sekojdnevno odnesuvanje.
4. Dvete grupi se sostavaat poradi povratni informacii.
-Kako se cuvstvuvaat turistite?
-Kako se cuvstvuva grupata <>?
-Sto turistite mislat za grupata <>?
Turistite objasnuvaat koj e problemot vo odnesuvanjeto na grupata <>
-Spored mislenjeto na turistite, shot mozela da napravi grupata <> , kako bi pomognala pri sredbata.
-Spored mislenjata na grupata <> shot bi trebalo da napravat turistite za da ne smetaat.
-Ako povtorno se vratat vo zemjata na grupata <> sto bi znaele i bi napravile za da postapat podobro.
Domasni zadaci ili prodolzenie
Ucenicite povtoruvaat prasanja na clenovite od svoeto semejstvo, rodnini i prijateli koi posetile drugi drzavi ili gi kanat da bidat eden den zaedno so niv kako bi gi podelile iskustvata so lugeto koi imaat drugo kulturno odnesuvanje
Ili da diskutiraat sto razbrale vo tekot na intervjuto.
Hamer ili karton, flomasteri vo boja. Po moznost i oprema za turisti.
Cel:
1. Ovaa igra se dodeluva na ulogi i go stimulira sudirot megu kulturite i ovzmozuva na ucesnicite da gi uvidat stereotipite.Toa ke im pomogne da stanat svesni za moznite nedorazbiranja vo takvi situacii.Se menuvaat ulogite kako sekoj bi se <
2. Ucesnicite vezbaat sposobnosti na komunikacija.
Postapka:
Najdobro e da se raboti vo dve razlicni grupi; sekoja bi imala svoj animator, koj bi im pomagal na grupite za upatstvata i karakteristikite. Eden na grupata <
1. Sekoja grupa e vo svoja ucilnica. Imaat 15 min. vreme da napravat plan kako da se razvie rabotata i da se pripremat za uloga. Turistite kazuvaat podatoci za svojata zemja,ocekuvanje od patuvanjeto i pripremaat oprema kako fotoaparati mobilni telefoni, kako i stranski banknoti. Ako nemaat vistinski mozat i da se nacrtaat. Tie si davaat na sebe si iminja.
Kulturnite elementi moraat da bidat homogeni. I tie mozat da bidat pretstaveni so crtezi.
2. Dvajca turisti se srekavaat so clenovi od drugata grupa<
Grupata <
3. Turistite upagaaat vo zemjata na grupata <
4. Dvete grupi se sostavaat poradi povratni informacii.
-Kako se cuvstvuvaat turistite?
-Kako se cuvstvuva grupata <
-Sto turistite mislat za grupata <
Turistite objasnuvaat koj e problemot vo odnesuvanjeto na grupata <
-Spored mislenjeto na turistite, shot mozela da napravi grupata <
-Spored mislenjata na grupata <
-Ako povtorno se vratat vo zemjata na grupata <
Domasni zadaci ili prodolzenie
Ucenicite povtoruvaat prasanja na clenovite od svoeto semejstvo, rodnini i prijateli koi posetile drugi drzavi ili gi kanat da bidat eden den zaedno so niv kako bi gi podelile iskustvata so lugeto koi imaat drugo kulturno odnesuvanje
Ili da diskutiraat sto razbrale vo tekot na intervjuto.
Rabotilnica: Site razlicni, site ramnopravni
Materijal: Kreda ili nesto drugo sto moze da se nacrta na pod, hartija A4 format za sekoj ucenik, 5 hamera, molivi flomasteri, markeri.
Cel:
1. Ucenicite ke naucat da se zapoznavaat i megusebno da se prifakaat.
2. Ucenicite mozat da otkrijat zaednicki tocki za koi ne se svesni.
3. Ucenicite mozat da istrazuvaat stavovi i iskustva od neednakvosti.
Postapka:
1. Se kazuvaat karakteristiki, edna po edna. Shtom edna se kaze, linijata ja pominuvaat tie koi ja imaat taa karakteristika.
Primer : site koi
-nosat pantaloni
-imaat plavi oci
-se postari
-patuvale po Evropa
-redovno citaat venik
-bile izlozeni na diskriminacija
-imaat predrasudi
Se objasnuva sto se toa diskriminacija i predrasudi-Tuka moze da se dodade uste nekoj primer za postarite ucenici. Od ucenicite se bara da dadat sugestii za drugi karakteristiki. Megutoa nastavnikot mora da bidat svesni za toa sto moze da bide osetlivo.
2.Ucenicite komentiraat :
-Dali nekoj se nashol vo grupa so licnost za koja misli deka nema nisto zaednicko?
-Kako se cuvstvuvaat onie koi se vo pogolema grupa?
-Kako se cuvstvuva toj koj ostanal sam?
Varijanta :2
Shtom se navede nekoja karakteristika ,ucenicite se pomestuvaat za da napravat grupa od clenovi so ista karakteristika.
Tie ostanuvaat malku zaedno za da porazgovaraat za toa sto im e zaednicko: pr.toa shto ke go kazat se odnesuva na prifatliv oblik na odnesuvanje.
3. Nabrojte poveke razliki megu lugeto na hamer.
4. Ucesnicite se delat na cetiri grupi.
Sekoja ekipa pravi spisok na edna odredena vid na razlika:
-Fizicki razliki
-Psiholoski razliki
-Drustveni razliki
-Kulturni razliki
Procenka:
Sekoj ucenik na list pishuva sto sfatil razmisluvajki za razlikata megu lugeto.
Sfativ deka znaev……
ama nauciv …….
Moeto najgolemo iznenaduvanje bese…..
Cel:
1. Ucenicite ke naucat da se zapoznavaat i megusebno da se prifakaat.
2. Ucenicite mozat da otkrijat zaednicki tocki za koi ne se svesni.
3. Ucenicite mozat da istrazuvaat stavovi i iskustva od neednakvosti.
Postapka:
1. Se kazuvaat karakteristiki, edna po edna. Shtom edna se kaze, linijata ja pominuvaat tie koi ja imaat taa karakteristika.
Primer : site koi
-nosat pantaloni
-imaat plavi oci
-se postari
-patuvale po Evropa
-redovno citaat venik
-bile izlozeni na diskriminacija
-imaat predrasudi
Se objasnuva sto se toa diskriminacija i predrasudi-Tuka moze da se dodade uste nekoj primer za postarite ucenici. Od ucenicite se bara da dadat sugestii za drugi karakteristiki. Megutoa nastavnikot mora da bidat svesni za toa sto moze da bide osetlivo.
2.Ucenicite komentiraat :
-Dali nekoj se nashol vo grupa so licnost za koja misli deka nema nisto zaednicko?
-Kako se cuvstvuvaat onie koi se vo pogolema grupa?
-Kako se cuvstvuva toj koj ostanal sam?
Varijanta :2
Shtom se navede nekoja karakteristika ,ucenicite se pomestuvaat za da napravat grupa od clenovi so ista karakteristika.
Tie ostanuvaat malku zaedno za da porazgovaraat za toa sto im e zaednicko: pr.toa shto ke go kazat se odnesuva na prifatliv oblik na odnesuvanje.
3. Nabrojte poveke razliki megu lugeto na hamer.
4. Ucesnicite se delat na cetiri grupi.
Sekoja ekipa pravi spisok na edna odredena vid na razlika:
-Fizicki razliki
-Psiholoski razliki
-Drustveni razliki
-Kulturni razliki
Procenka:
Sekoj ucenik na list pishuva sto sfatil razmisluvajki za razlikata megu lugeto.
Sfativ deka znaev……
ama nauciv …….
Moeto najgolemo iznenaduvanje bese…..
Tuesday, January 23, 2007
Radionica: Ljudsko biće je deo celog sveta
Materijal: Papir sa pitanjima za svakog učesnika, pitanja za grupnu diskusiju
Ciljevi
Svrha ove igre je da pokaže da je ljudsko biće deo celog sveta.
Ciljevi
Svrha ove igre je da pokaže da je ljudsko biće deo celog sveta.
Postupak
1. Prvi deo radionice je prezentacija domaćeg zadatka koji je dat na prethodnoj radionici.
Učesnici saopštavaju kako je protekao intervju sa članovama porodica, prijateljima ili komšijama. Ili, radionici prisustvuje osoba koja je posetila određenu zemlju i osobe koje su posetile još neku od stranih zemalja u zavisnosti od interesovanja učesnika za pojedine zemlje.
Veoma je bitno da se ograniči vreme! Najviše 3 minuta za svakog govornika.
Veoma je bitno da se ograniči vreme! Najviše 3 minuta za svakog govornika.
2. Pitanja: nađi nekoga u prostoriji ko....
a) je putovao u neku stranu zemlju
b) ima prijatelja sa kojim se dopisuje u toj zemlji
c) uči strani jezik
d) ima rođake u inostranstvu
e) voli da sluša stranu muziku
f) je pomogao strancu koji je u poseti
g) voli strane kuhinje
h) ima auto strane marke
i) živi u kući u kojoj se govori više jezika
j) ima rođaka koji je rođen u drugoj zemlji
k) je nedavno u novinama video članak o drugoj zemlji
l) je nedavno razgovarao s nekim ko je živeo u inostranstvu
m) je nedavno naučio nešto o drugoj zemlji preko televizije.
3. Diskusija
Pitanja za grupnu diskusiju
1. Šta ste naučili jedni o drugima u ovom procesu?
2. Šta vas je najviše iznenadilo od onoga što ste saznali o drugovima iz druge zemlje?
3. Šta vam je ova igra pokazala o našem svetu?
Radionica: TURISTI
Materijal: Komad papira ili karton. Flomasteri u boji. Ako je moguće, neka oprema za turiste
Ciljevi:
1. Ova igra sa dodelom uloga simulira sudar kultura i omogućava učesnicima da posmatraju stereotipe koje uvode u uloge. Ovo će pomoći učesnicima da postanu svesni mogućih sukoba u takvim situacijama. Vežba traži da se izmene perspektive, tako što će se «staviti u kožu drugoga».
2. Učesnici vežbaju sposobnosti komunikacije.
Ciljevi:
1. Ova igra sa dodelom uloga simulira sudar kultura i omogućava učesnicima da posmatraju stereotipe koje uvode u uloge. Ovo će pomoći učesnicima da postanu svesni mogućih sukoba u takvim situacijama. Vežba traži da se izmene perspektive, tako što će se «staviti u kožu drugoga».
2. Učesnici vežbaju sposobnosti komunikacije.
Postupak
Najbolje bi bilo raditi sa dve različite grupe; svaka od njih bi imala animatora. Uloga dva animatora je da podsete na uputstva i karakteristike svojih grupa: «turista» i «grupe X». Bilo bi dobro da i ova grupa dobije svoje ime. Ime daju sami učesnicima.
1. Svaka grupa je u svojoj učionici ili jedna u učionici, druga u hodniku. Imaju 15 minuta da naprave kontekst u kome će se razvijati radnja i da se pripreme za uloge.
Turisti iznose podatke o svojoj zemlji, svoja očekivanja na putovanju i pripremaju opremu koju će koristiti tokom putovanja, npr. fotoaparat, mobilni telefon, strani novac. Ako stvarni objekti nisu pri ruci, oni mogu biti predstavljeni na crtežima.
Grupa «X» objašnjava svoju kulturu: porodičnu strukturu, ekonomiju, vrstu zanata, odeću, stanove. Grupa «X» mora biti što «primitivnija». Oni sebi daju ime.
Kulturni elementi moraju biti homogeni. Oni takođe mogu biti predstavljeni crtežima.
2. Dva turista sreću članove grupe «X» dok kupuju suvenire i fotografišu.
Vraćaju se u svoju grupu i pričaju šta su doživeli. Opisuju ono što su uočili o kulturi «X».
Grupa «X» međusobno diskutuje o utiscima sa prvog susreta sa turistima, dajući svoje mišljenje o stavu turista.
3. Turisti upadaju u zemlju grupe «X», koja pokušava da zadrži svoje uobičajeno ponašanje.
4. Dve grupe se sastaju radi povratnih informacija:
- Kako se osećaju turisti?
- Kako se oseća grupa «X»?
- Šta turisti misle o grupi «X»?
- Turisti objašnjavaju koji je problem u ponašanju grupe «X»?
- Grupa «X» objašnjava koji je problem u ponašanju turista?
- Prema mišljenju turista, šta je grupa «X» mogla uraditi da bi pomogla pri susretu?
- Prema mišljenju grupe «X», šta su turisti mogli uraditi da budu manje na smetnji?
- Ako bi se morali vratiti u zemlju grupe «X», šta biste morali znati ili raditi da bi bolje postupali?
Domaći zadatak ili nastavak
Učesninici postavljaju pitanja članovima svoje porodice, rođacima ili prijateljima koji su posetili druge zemlje ili ih pozivaju da provedu jedan dan sa njima, da bi podelili iskustvo susretanja sa ljudima drugačijeg kulturnog ponašanja ili diskutuju o onom što su saznali tokom intervjuisanja.
Radionica: SVI RAZLIČITI, SVI RAVNOPRAVNI
Materijal: Komad krede ili nešto drugo čime se može nacrtati linija na tlu, papir A4 formata za svakog učenika, 5 velikih papira, olovke, flomasteri, markeri.
Ciljevi
1. Učenici će naučiti da se upoznaju i međusobno prihvataju unutar grupe
2. Učenici mogu otkriti zajedničke tačke kojih nisu svesni
3. Učenici mogu istraživati stavove i iskustva o nejednakosti
Postupak
1. Navesti niz karakteristika, ali jednu po jednu. Čim se jedna spomene, liniju prelaze oni koji imaju tu karakteristiku.
Primeri: svi oni koji...
- nose pantalone
- imaju plave oči
- su stariji
- su putovali Evropom
- redovno čitaju neke novine
- su bili izloženi diskriminaciji
- imaju predrasude.
* Objasniti šta su diskriminacija i predrasude – Ovde se mogu dodati još neki primeri za grupu starijih učenika
Od učesnika se može tražiti da sugerišu neke karakteristike. Međutim, nastavnik mora biti svestan onoga što bi moglo biti osetljivo.
2. Učenici raspravljaju:
- Da li se iko našao u grupi sa osobom za koju smatra da s njom nema ništa zajedničko?
- Kakav je osjećaj pripadnosti velikoj grupi?
- Kakav je osjećaj biti sam?
* Varijanta 2 - Čim se navede neka karakteristika, učenici se pomeraju da bi napravili grupe sastavljene od članova sa istim karakteristikama. Oni ostaju zajedno na trenutak da bi porazgovarali o onome što im je zajedničko. Na primer, ono što oni kažu tiče se prihvatljivog oblika ponašanja.
3. Nabrojati što više razlika među ljudima na velikom listu papira.
4. Podeliti učesnike u četiri grupe.
Svaka ekipa napravi spisak jedne određene vrste razlika:
- Fizičke razlike
- Psihološke razlike
- Društvene razlike
- Kulturne razlike
5. Procena:
Svaki učenik na listu papira piše šta je shvatio razmišljajući o razlikama među ljudima:
Shvatio sam da sam znao...
...ali sam naučio...
Moje najveće iznenađenje je bilo...
Ciljevi
1. Učenici će naučiti da se upoznaju i međusobno prihvataju unutar grupe
2. Učenici mogu otkriti zajedničke tačke kojih nisu svesni
3. Učenici mogu istraživati stavove i iskustva o nejednakosti
Postupak
1. Navesti niz karakteristika, ali jednu po jednu. Čim se jedna spomene, liniju prelaze oni koji imaju tu karakteristiku.
Primeri: svi oni koji...
- nose pantalone
- imaju plave oči
- su stariji
- su putovali Evropom
- redovno čitaju neke novine
- su bili izloženi diskriminaciji
- imaju predrasude.
* Objasniti šta su diskriminacija i predrasude – Ovde se mogu dodati još neki primeri za grupu starijih učenika
Od učesnika se može tražiti da sugerišu neke karakteristike. Međutim, nastavnik mora biti svestan onoga što bi moglo biti osetljivo.
2. Učenici raspravljaju:
- Da li se iko našao u grupi sa osobom za koju smatra da s njom nema ništa zajedničko?
- Kakav je osjećaj pripadnosti velikoj grupi?
- Kakav je osjećaj biti sam?
* Varijanta 2 - Čim se navede neka karakteristika, učenici se pomeraju da bi napravili grupe sastavljene od članova sa istim karakteristikama. Oni ostaju zajedno na trenutak da bi porazgovarali o onome što im je zajedničko. Na primer, ono što oni kažu tiče se prihvatljivog oblika ponašanja.
3. Nabrojati što više razlika među ljudima na velikom listu papira.
4. Podeliti učesnike u četiri grupe.
Svaka ekipa napravi spisak jedne određene vrste razlika:
- Fizičke razlike
- Psihološke razlike
- Društvene razlike
- Kulturne razlike
5. Procena:
Svaki učenik na listu papira piše šta je shvatio razmišljajući o razlikama među ljudima:
Shvatio sam da sam znao...
...ali sam naučio...
Moje najveće iznenađenje je bilo...
Radionica: Identitet - Grb
Radionica: IDENTITET - GRB
Materijali: Crtež grba za svakog učenika, olovke u boji ili grafitne olovke, slike iz časopisa, itd.
Obrazovni cilj
Povećanje samopoštovanja; učenici se pojedinačno podstiču da prepoznaju i cene svoje pozitivne osobine.
Postupak
1. Svaki učenik će dobiti crtež sa grbom, koji je podeljen u četiri dela i ima traku ispod.
2. Izaberite 4 od sledećih izjava za četiri dela grba.
- Najvažnija stvar koja mi se ikad desila.
- Moj najveći uspeh.
3. Na traci ispod grba napišite tri pozitivne reči o sebi, npr. srdačan, prijateljski nastrojen, itd.
4. Ispunjeni grb se može zalepiti na papir i zakačiti na zid da ga svi mogu videti.
Varijanta
Materijali: Crtež grba za svakog učenika, olovke u boji ili grafitne olovke, slike iz časopisa, itd.
Obrazovni cilj
Povećanje samopoštovanja; učenici se pojedinačno podstiču da prepoznaju i cene svoje pozitivne osobine.
Postupak
1. Svaki učenik će dobiti crtež sa grbom, koji je podeljen u četiri dela i ima traku ispod.
2. Izaberite 4 od sledećih izjava za četiri dela grba.
- Najvažnija stvar koja mi se ikad desila.
- Moj najveći uspeh.
- Najsrećniji trenutak u mom životu.
- Nešto što dobro radim.
- Šta želim da postanem.
- Najbolja stvar o meni.
- Moja interesovanja ili hobiji.
- Neko ili nešto što mi posebno znači.
- Čemu se nadam u budućnosti.
Svaka izjava se može prikazati crtežima, pisanom rečju ili montažom.
- Nešto što dobro radim.
- Šta želim da postanem.
- Najbolja stvar o meni.
- Moja interesovanja ili hobiji.
- Neko ili nešto što mi posebno znači.
- Čemu se nadam u budućnosti.
Svaka izjava se može prikazati crtežima, pisanom rečju ili montažom.
3. Na traci ispod grba napišite tri pozitivne reči o sebi, npr. srdačan, prijateljski nastrojen, itd.
4. Ispunjeni grb se može zalepiti na papir i zakačiti na zid da ga svi mogu videti.
Varijanta
Grb može pripremiti ekipa. Grupa nacrta štit na papiru, koji se onda podeli na delove koji predstavljaju članove ekipe. Deo u središtu predstavlja identitet grupe, najveću želju, itd.
Drevni Grad Svrljig
Na 8 km. od današnjeg Svrljiga nalazili su se ostaci drevnog Grada Svrljiga koji datira od I veka, kada su na ovim prostorima vladali Rimljani.
Drevni Grad Svrljig administrativno je pripadao provinciji Mezeji. Prvi relativno pouzdani, pismeni trag o gradu Svrljigu sreće se u 4. veku naše ere na putnoj karti: Tabula Peuntingeriana, na kojoj se, na relaciji izmedju Naisa (Naisso) i Racijarije (Ratiarie) - današnji Arčar, nalaze dve značajne stanice Timaco Maiori i Timaco Minori. Prema ovom podatku u okolini Svrljiga nalazila se prva stanica koja je vodila od Niša prema Vidinu pod nazivom: Timaco Maiori ili Timacumk Maius u prevodu Veliki Timok.Iako u arheologiji problem ubikacije ovih dveju stanica od Niša do Arčara na Dunavu nije konačno rešen.
Sasvim je pouzdan podatak da je 535. godine za vreme cara Justinijana, na potezu od Niša do Vidina, dolinom Timoka ponovo utvrdjeno 27 gradova/kastela, medju njima i Timacum Maius, što ukazuje da je Grad Svrljig – da bi bio obnovljen, morao već postojati pre Justinijana.
Grad Svrljig je rušen još tri puta. Porušio ga je Stevan Nemanja za vreme vojnih pohoda protiv Vizantije 1182. godine. U starim srpskim biografijama nalazi se podatak da je Stevan Nemanja razrušio mnoge gradove “I grad slavni Niš, i Svrljig, i grad Ravni i grad Kozli“. Treći put Svrljig su porušili Ugri 1597., a četvrti put 1800. godine učinio je to Pazvan-Oglu. U svim kartama srednjovekovne Srbije Svrljig je označen kao važan grad nemanjićke države.
Petar Petrović je, prema naznakama iz spisa Prokopija Cezarca, postavio hipotazu da se lokacija kastela Meridioponte nalazila u blizini Knjaževca – Baranice ili, oko Grada Svrljiga, budući da su na ovim prostoru, kod Niševca – podno Svrljiga, “otkrivene ranohrišćanske crkve“, što bi bilo u skladu sa “ statusom Meridia kao episkopskog sedišta “. Ovoj pretpostavci ide u prilog i podatak da su u Gradu Svrljigu napisani Svrljiški odlomci jevandjelja 1279. godine, koji su 1994., integralmo publikovani. Svrljiško jevanjdjelje je najstariji do danas pronadjeni spis stare srpske pismenosti u istočnoj Srbiji, koji govori o vrlo živom religijskom životu na ovim prostorima.
Na širem prostoru sadašnjeg grada Svrljiga i okoline,postoje vidljivi tragovi materijalne kulture koji sežu do paleolita,o čemu svedoče uglačane životinjske kosti pronadjene u Prekonoškoj pećini, koja je u 19. veku bila arheološki najistraživanija pećina. Što se tragova iz neolita tiče, reč je o pre svega o glačanim kamenim sekirama sa otvorom za držalje. Pronadjena bakarna krstasta sekira jeste relikt eneolitske kulture.
U pogledu ostataka materijalne kulture antiškog Svrljiga, danas su dostupni i poznati:
Drevni Grad Svrljig administrativno je pripadao provinciji Mezeji. Prvi relativno pouzdani, pismeni trag o gradu Svrljigu sreće se u 4. veku naše ere na putnoj karti: Tabula Peuntingeriana, na kojoj se, na relaciji izmedju Naisa (Naisso) i Racijarije (Ratiarie) - današnji Arčar, nalaze dve značajne stanice Timaco Maiori i Timaco Minori. Prema ovom podatku u okolini Svrljiga nalazila se prva stanica koja je vodila od Niša prema Vidinu pod nazivom: Timaco Maiori ili Timacumk Maius u prevodu Veliki Timok.Iako u arheologiji problem ubikacije ovih dveju stanica od Niša do Arčara na Dunavu nije konačno rešen.
Sasvim je pouzdan podatak da je 535. godine za vreme cara Justinijana, na potezu od Niša do Vidina, dolinom Timoka ponovo utvrdjeno 27 gradova/kastela, medju njima i Timacum Maius, što ukazuje da je Grad Svrljig – da bi bio obnovljen, morao već postojati pre Justinijana.
Grad Svrljig je rušen još tri puta. Porušio ga je Stevan Nemanja za vreme vojnih pohoda protiv Vizantije 1182. godine. U starim srpskim biografijama nalazi se podatak da je Stevan Nemanja razrušio mnoge gradove “I grad slavni Niš, i Svrljig, i grad Ravni i grad Kozli“. Treći put Svrljig su porušili Ugri 1597., a četvrti put 1800. godine učinio je to Pazvan-Oglu. U svim kartama srednjovekovne Srbije Svrljig je označen kao važan grad nemanjićke države.
Petar Petrović je, prema naznakama iz spisa Prokopija Cezarca, postavio hipotazu da se lokacija kastela Meridioponte nalazila u blizini Knjaževca – Baranice ili, oko Grada Svrljiga, budući da su na ovim prostoru, kod Niševca – podno Svrljiga, “otkrivene ranohrišćanske crkve“, što bi bilo u skladu sa “ statusom Meridia kao episkopskog sedišta “. Ovoj pretpostavci ide u prilog i podatak da su u Gradu Svrljigu napisani Svrljiški odlomci jevandjelja 1279. godine, koji su 1994., integralmo publikovani. Svrljiško jevanjdjelje je najstariji do danas pronadjeni spis stare srpske pismenosti u istočnoj Srbiji, koji govori o vrlo živom religijskom životu na ovim prostorima.
Na širem prostoru sadašnjeg grada Svrljiga i okoline,postoje vidljivi tragovi materijalne kulture koji sežu do paleolita,o čemu svedoče uglačane životinjske kosti pronadjene u Prekonoškoj pećini, koja je u 19. veku bila arheološki najistraživanija pećina. Što se tragova iz neolita tiče, reč je o pre svega o glačanim kamenim sekirama sa otvorom za držalje. Pronadjena bakarna krstasta sekira jeste relikt eneolitske kulture.
U pogledu ostataka materijalne kulture antiškog Svrljiga, danas su dostupni i poznati:
· žrtvenik, koji se danas nalazi u niškoj tvrdjavi. Na njemu je tekst na latinskom: “Jupiteru najboljem, najvećem i ostalim besmrtnim bogovima, u zdravlje dvojice naših gospodara, imperatora Avgusta (spomenik podiže) Lucije Aurelije Justin, rimski vitez, privržen njihovoj božanskoj prirodi”.
· Blok od krečnjaka, sa teško čitljivim tekstom, ali se jasno uočavaju dve reci; “ Imperator Cezar…”
· Miljokaz od krečnjaka, visine 148 cm, sa tekstom koji u prevodu glasi; “Imperatoru Cezaru Gaju Vibiju Trebonijanu Galu, Pobožnom, Srećnom, Nepobedivom Avgustu i Gaju Afiniju, Veldeminijanu Voluzijanu Avgustu”.
· Pločica od belog mermera iz čijeg teksta se vidi da je reč o natpisu većeg spomenika koji je posvećen boginji Heri.
Ostaci Grada Svrljiga, nalazili su se na jednoj visokoj steni vertikalnih strmina, koja je sa istočne strane obuhvaćena Timokom. Pristup gradu moguć je sa severozapadne strane, a narod ovaj put zove Vidinski put. Gradsku kapiju branila je jedna kula pravougaonog oblika, a sam grad ima nepravilan izdužen oblik, prilagodjen konfiguraciji terena. U blizini grada postoji i nekoliko crkvica i isposničkih pećina, koje se i danas mogu zapaziti uzvodno, na desnoj obali Svrljiškog Timoka.
Thursday, January 18, 2007
Regards from Svrljig
Hello to all the people who take part in this PA program 'Creative Dialogue', or are interested in our work!
The participants in this program from Svrljig, Serbia are children between the age of 7 and 12. All of them have their e-mails opened, so that makes the communication with Macedonians easier!!! The Macedonians are a bit older, so, if you want to involve yourself into this program, you should e-mail us at : creative_dialogue@hotmail.com or denizen@sezampro.yu
Best regards!!!!
Dragana Nikolic from Denizen Team
The participants in this program from Svrljig, Serbia are children between the age of 7 and 12. All of them have their e-mails opened, so that makes the communication with Macedonians easier!!! The Macedonians are a bit older, so, if you want to involve yourself into this program, you should e-mail us at : creative_dialogue@hotmail.com or denizen@sezampro.yu
Best regards!!!!
Dragana Nikolic from Denizen Team
Sunday, January 14, 2007
Kreativni dijalog
Zdravo od Albina!
Sega bi sakala da kazuvam nesto okolu nasata rabota vo proektot PA.Odkako pocnavme so rabota prvo go izbravme naseto logo koja glasi vaka Sonceto isto ne gree. Nasite nastavnici, Violeta Petroska i Xelal Aqiqi, bea onie koi ne stimuliraa za da ucestvuvame i nie vo ovoj proekt.Na pocetokot ni bese potesko i ne znaevme bas zosto odime na ovoj proekt, no podocna ja sfativme poseriozno seto ona sto go pravime i sega navistina go cenime ova sto postignavme preku rabotata na ovoj proekt. Od logoto mozeme da sfatime sto e celta na proektot. Od zborovite Sonceto isto ne gree razbirame deka site sme ednakvi bez razlika na vera i nacija.Isto taka nie ucenicite od proektot sme angazirani da im drzime nastava na pomalite, znaci na ucenicite od cetvrto oddelenie, gi ucime niv kako da rabotat na kompjuteri i se rzazbira nasata cel e da go rasirime nivniot horizont. Ovaa zadaca ni odi mnogu dobro i se custvuvame gordi sto i nie mozeme da napravime nesto, znaci da im pomogneme na nasite pomali drugari i drugarki bez da se stedime, bidejci kako kazav i porano celta na proektot e da nema razlika medju ludjeto, i nie se trudime da dademe se od sebe za da go postigneme sakaniot rezultat.Rabotejci na razlicni tocki zaedno so nasata nastavnicka Violeta Petroska i nasiot nastavnik Xelal Aqiqi, sme sfatile deka i pokraj fizickite i psihickite razliki ludjeto se isti.Tie ni pokazaa kako se soglasuvaat bez razlika na razlicnata nacija, vera i jazik. No ima i nesto vo sto se razlikuvame, a toa e kulturata. Sekoja nacija ima svoi sopstveni obicai, svoj jazik, svoja literatura, azbuka idr., no sepak ovie ne se nikakvi precki za nas da se zdruzime i da razmenime idei.So proektot sme bile i na seminari i tamu sme slusale za teskotiite sto gi imaat ucenicite poradi ucestvuvanje na vakov vid proekti. Mnogumina kazaa deka nemaat podrska od nivnite nastavnici za zadacata koja sakaat da ja realiziraat, isto taka se zalea deka nemaat dovolna oprema za rabota i im nedostasuva prostor, nekoi drugi kazaa deka nemaat podrska od roditelite, no bez razlika na toa tie imaat zelba da odat ponatamu i da si pomagaat edni na drugi.Mozam da kazam deka nie imame navistina sreca sto nasite roditeli i nastavnici ne podrzuvaat vo ova misija, i isto taka ni gi ispolnija site potrebni uslovi za rabota.Mislam deka so zborovi ne mo`am dovolno da go opisam ona sto se go postignavme i naucivme so nasite nastavnici koi bea stolb na proektot.
Albina, Tetovo, Macedonia
Sega bi sakala da kazuvam nesto okolu nasata rabota vo proektot PA.Odkako pocnavme so rabota prvo go izbravme naseto logo koja glasi vaka Sonceto isto ne gree. Nasite nastavnici, Violeta Petroska i Xelal Aqiqi, bea onie koi ne stimuliraa za da ucestvuvame i nie vo ovoj proekt.Na pocetokot ni bese potesko i ne znaevme bas zosto odime na ovoj proekt, no podocna ja sfativme poseriozno seto ona sto go pravime i sega navistina go cenime ova sto postignavme preku rabotata na ovoj proekt. Od logoto mozeme da sfatime sto e celta na proektot. Od zborovite Sonceto isto ne gree razbirame deka site sme ednakvi bez razlika na vera i nacija.Isto taka nie ucenicite od proektot sme angazirani da im drzime nastava na pomalite, znaci na ucenicite od cetvrto oddelenie, gi ucime niv kako da rabotat na kompjuteri i se rzazbira nasata cel e da go rasirime nivniot horizont. Ovaa zadaca ni odi mnogu dobro i se custvuvame gordi sto i nie mozeme da napravime nesto, znaci da im pomogneme na nasite pomali drugari i drugarki bez da se stedime, bidejci kako kazav i porano celta na proektot e da nema razlika medju ludjeto, i nie se trudime da dademe se od sebe za da go postigneme sakaniot rezultat.Rabotejci na razlicni tocki zaedno so nasata nastavnicka Violeta Petroska i nasiot nastavnik Xelal Aqiqi, sme sfatile deka i pokraj fizickite i psihickite razliki ludjeto se isti.Tie ni pokazaa kako se soglasuvaat bez razlika na razlicnata nacija, vera i jazik. No ima i nesto vo sto se razlikuvame, a toa e kulturata. Sekoja nacija ima svoi sopstveni obicai, svoj jazik, svoja literatura, azbuka idr., no sepak ovie ne se nikakvi precki za nas da se zdruzime i da razmenime idei.So proektot sme bile i na seminari i tamu sme slusale za teskotiite sto gi imaat ucenicite poradi ucestvuvanje na vakov vid proekti. Mnogumina kazaa deka nemaat podrska od nivnite nastavnici za zadacata koja sakaat da ja realiziraat, isto taka se zalea deka nemaat dovolna oprema za rabota i im nedostasuva prostor, nekoi drugi kazaa deka nemaat podrska od roditelite, no bez razlika na toa tie imaat zelba da odat ponatamu i da si pomagaat edni na drugi.Mozam da kazam deka nie imame navistina sreca sto nasite roditeli i nastavnici ne podrzuvaat vo ova misija, i isto taka ni gi ispolnija site potrebni uslovi za rabota.Mislam deka so zborovi ne mo`am dovolno da go opisam ona sto se go postignavme i naucivme so nasite nastavnici koi bea stolb na proektot.
Albina, Tetovo, Macedonia
Diallogu kreativ
Pershendetje nga Albina!
Tani do te doja te tregoja dicka rreth punes tone ne projektin PA.
Qe kur filluam me pune se pari e zgjodhem logon tone e cila thote keshtu “Dielli na ngroh njejte”. Arsimtaret tone, Violeta Petroska dhe Xhelal Alili, ishin ata te cilet na stimuluan qe edhe ne te marrem pjese ne kete projekt.
Ne fillim e kishim me te veshtire dhe nuk e dinim perse ne te vertete shkonim ne kete projekt, por me vone e morrem me seriozisht te gjithe ate qe po bejme dhe tani vertet e vleresojme kete qe kemi arritur permes punes ne projekt.
Nga logoja mund te kuptohet cili eshte qellimi i projektit. Nga fjalet “Dielli na ngroh njejte” kuptojme se te gjithe jemi te njejte pa dallim feje dhe kombesie.
Poashtu ne nxenesit e projektit jemi te angazhuar qe tu mbajme mesim me te vegjelve, d.m.th. nxenesve te klasave te katerta, i mesojme ato se si te punojne ne kompjutera dhe kuptohet qellimi jone eshte ta zgjerojme horizontin e tyre. Me kete detyre na shkon shume mire dhe ndjehemi krenare qe edhe ne mund te bejme dicka, d.m.th. tu ndihmojme shokeve dhe shoqeve tona me te vogla pa u kursyer, sepse sic e ceka edhe me heret qellimi i projektit eshte te mos kete dallim ne mes njerezve, dhe ne mundohemi qe te japim maksimumin nga vetja per ta arritur rezultatin e deshiruar.
Duke punuar ne pika te ndryshme se bashku me arsimtaren tone Violeta Petroska dhe arsimtarin tone Xhelal Alili, kemi arritur te kuptojme se krahas ndryshimeve fizike dhe psiqike njerezit jane te njejte, por megjithate ka dicka ne cka dallohen, e ajo eshte kultura. Secili komb i ka traditat e veta, gjuhen e vet, literaturen e vet, alfabetin etj., por prapseprap keto nuk perbejne asnje pengese per ne qe te shoqerohemi dhe te kembejme ide.
Me projektin kemi qene edhe neper seminare dhe atje kemi degjuar per veshtiresite qe hasin nxenesit per shkak te pjesemarrjes ne projekte te tille. Shumica prej tyre treguan se nuk kane perkrahje nga arsimtaret e tyre per detyren qe duan ta realizojne, poashtu u ankuan se nuk kane paisje te mjaftueshme per pune dhe se iu mungon hapsira, disa te tjere treguan se nuk kane perkrahje nga prinderit, por sidoqofte ato kane deshire qe edhe me tej te vazhdojne t’i ndihmojne njeri-tjetrit.
Mund te them se ne kemi me te vertete fat qe prinderit dhe arsimtaret tone na perkrahin ne kete mision, dhe gjithashtu na i kane plotesuar te gjitha kushtet e nevojshme per pune.
Mendoj se me fjale nuk mund te tregohet gjithcka, por megjithate u mundova ta pershkruaj punen dhe te arriturat tona.
Albina, Tetove
Tani do te doja te tregoja dicka rreth punes tone ne projektin PA.
Qe kur filluam me pune se pari e zgjodhem logon tone e cila thote keshtu “Dielli na ngroh njejte”. Arsimtaret tone, Violeta Petroska dhe Xhelal Alili, ishin ata te cilet na stimuluan qe edhe ne te marrem pjese ne kete projekt.
Ne fillim e kishim me te veshtire dhe nuk e dinim perse ne te vertete shkonim ne kete projekt, por me vone e morrem me seriozisht te gjithe ate qe po bejme dhe tani vertet e vleresojme kete qe kemi arritur permes punes ne projekt.
Nga logoja mund te kuptohet cili eshte qellimi i projektit. Nga fjalet “Dielli na ngroh njejte” kuptojme se te gjithe jemi te njejte pa dallim feje dhe kombesie.
Poashtu ne nxenesit e projektit jemi te angazhuar qe tu mbajme mesim me te vegjelve, d.m.th. nxenesve te klasave te katerta, i mesojme ato se si te punojne ne kompjutera dhe kuptohet qellimi jone eshte ta zgjerojme horizontin e tyre. Me kete detyre na shkon shume mire dhe ndjehemi krenare qe edhe ne mund te bejme dicka, d.m.th. tu ndihmojme shokeve dhe shoqeve tona me te vogla pa u kursyer, sepse sic e ceka edhe me heret qellimi i projektit eshte te mos kete dallim ne mes njerezve, dhe ne mundohemi qe te japim maksimumin nga vetja per ta arritur rezultatin e deshiruar.
Duke punuar ne pika te ndryshme se bashku me arsimtaren tone Violeta Petroska dhe arsimtarin tone Xhelal Alili, kemi arritur te kuptojme se krahas ndryshimeve fizike dhe psiqike njerezit jane te njejte, por megjithate ka dicka ne cka dallohen, e ajo eshte kultura. Secili komb i ka traditat e veta, gjuhen e vet, literaturen e vet, alfabetin etj., por prapseprap keto nuk perbejne asnje pengese per ne qe te shoqerohemi dhe te kembejme ide.
Me projektin kemi qene edhe neper seminare dhe atje kemi degjuar per veshtiresite qe hasin nxenesit per shkak te pjesemarrjes ne projekte te tille. Shumica prej tyre treguan se nuk kane perkrahje nga arsimtaret e tyre per detyren qe duan ta realizojne, poashtu u ankuan se nuk kane paisje te mjaftueshme per pune dhe se iu mungon hapsira, disa te tjere treguan se nuk kane perkrahje nga prinderit, por sidoqofte ato kane deshire qe edhe me tej te vazhdojne t’i ndihmojne njeri-tjetrit.
Mund te them se ne kemi me te vertete fat qe prinderit dhe arsimtaret tone na perkrahin ne kete mision, dhe gjithashtu na i kane plotesuar te gjitha kushtet e nevojshme per pune.
Mendoj se me fjale nuk mund te tregohet gjithcka, por megjithate u mundova ta pershkruaj punen dhe te arriturat tona.
Albina, Tetove
Tetovo gradot pod Shara
Tetovo se naoga na severrozapadniot del na R. Makedonija, vo podnozjeto na Shar Planina, odnosno na dolnata Poloshka kotlina. Deneska opshtinata zafaka proctor od 87km, a zaedno so novoformiranite opshtini koi proizleguvaat od nea i koi i den denes gravitiraat kon nea, taa povrshina iznesuva 1053km. Od demografska smisla poshirokiot regin na Tetovo e multietnicka sredina so okolu 180000 gragjani od koi: Albancite se okolu 75%, Makedonci okolu 20% i 5%Turci, Romi, Srbi i dr. Spored verskata ispovest 80%pripagjaat na muslimanskata vera , ostanatite na pravoslovnoto hristijanstvo.
Tetovo spagje vo najstarite gradovi vo Makedonija, vo koja niz istorijata se isprepleteni golem broj na kulturi zasnovani vrz trdicijata na graganaskite opshtestva koi ziveat vo ovie prostori.Spored edna legenda imeto go dobil po legendarniot junak Teto koj go iscistil mestoto od zmii.Vsushnost imeto mu poteknuva od staroslovenski zbor koj znaci sakano mesto. Za vreme na otomanskoto ropstvo Tetovo bil narekuvan pod imeto Kalkandelen.
Vo Tetovskiot kraj ima 89 osnovni ucilishta i 5 sredni ucilista. Ima dva univerziteta, edniot e Univerzitetot na jugoistocna Evropa koj zapocna da raboti 2001godina i uste eden Univerzitet koj e edinstven vo drzavata na koj se odviva nastava na albanski i makedonski jazik.
Glavnoto mesto za turizam e turistickiot centar Popova Shapka koj shto e poznat po beliot sport i vo svetski razmeri. Najubaviot biser na gradot e rekate Pena shot prirodata i go daruvala na nashiot grad, na ova nashe podnebje.
Kulturni bogatstva
Kako najpoznati kulturno spomenicni nasledstva se nabrojuvaat: Sharena dzamija, Arabati Baba Teke, Tetovskoto kale, Star most,Amam, Leshockiot manastir i dr. koi isto taka pridonesuvaat za turizmot vo nasiot grad.
Znacajno kulturno-istorisko bogatstvo pretstavuva Arabati Baba Teke koe vsushnost e dervishki manastir i datira od 17v. Kon krajot na Vtorata svetska vojna Teteto bilo zatvoreno od komunistite, no vo 1980 makedonskata vlada go pretvorila vo zabaven kompleks sostaven od hotel, restoran I disko.
Seloto Leshok se na 8 km od Tetovo. Toa e mesto so prekrasni prirodni pejzazi. Pogodnata klima go pravi da e edno od najubavte mesta vo Makedonija. Poznatiot Leshocki manastir se naoga vo gorniot del na seloto. Ovoj kompleks go socinuvaat dve crkvi Sv. Anastasije i Sv. Bogorodica kako i grobot na eden od najznacajnite makedonski prerodbenici Kiril Pejcinovik. Na negovata nadgrobna ploca stoi epitafot koj samiot go napishal i pretstavuva prvo delo vo stihovi na makedonski jazik.
Marija Petroska i Simona Ristoska
Tetovo
Tetovo spagje vo najstarite gradovi vo Makedonija, vo koja niz istorijata se isprepleteni golem broj na kulturi zasnovani vrz trdicijata na graganaskite opshtestva koi ziveat vo ovie prostori.Spored edna legenda imeto go dobil po legendarniot junak Teto koj go iscistil mestoto od zmii.Vsushnost imeto mu poteknuva od staroslovenski zbor koj znaci sakano mesto. Za vreme na otomanskoto ropstvo Tetovo bil narekuvan pod imeto Kalkandelen.
Vo Tetovskiot kraj ima 89 osnovni ucilishta i 5 sredni ucilista. Ima dva univerziteta, edniot e Univerzitetot na jugoistocna Evropa koj zapocna da raboti 2001godina i uste eden Univerzitet koj e edinstven vo drzavata na koj se odviva nastava na albanski i makedonski jazik.
Glavnoto mesto za turizam e turistickiot centar Popova Shapka koj shto e poznat po beliot sport i vo svetski razmeri. Najubaviot biser na gradot e rekate Pena shot prirodata i go daruvala na nashiot grad, na ova nashe podnebje.
Kulturni bogatstva
Kako najpoznati kulturno spomenicni nasledstva se nabrojuvaat: Sharena dzamija, Arabati Baba Teke, Tetovskoto kale, Star most,Amam, Leshockiot manastir i dr. koi isto taka pridonesuvaat za turizmot vo nasiot grad.
Znacajno kulturno-istorisko bogatstvo pretstavuva Arabati Baba Teke koe vsushnost e dervishki manastir i datira od 17v. Kon krajot na Vtorata svetska vojna Teteto bilo zatvoreno od komunistite, no vo 1980 makedonskata vlada go pretvorila vo zabaven kompleks sostaven od hotel, restoran I disko.
Seloto Leshok se na 8 km od Tetovo. Toa e mesto so prekrasni prirodni pejzazi. Pogodnata klima go pravi da e edno od najubavte mesta vo Makedonija. Poznatiot Leshocki manastir se naoga vo gorniot del na seloto. Ovoj kompleks go socinuvaat dve crkvi Sv. Anastasije i Sv. Bogorodica kako i grobot na eden od najznacajnite makedonski prerodbenici Kiril Pejcinovik. Na negovata nadgrobna ploca stoi epitafot koj samiot go napishal i pretstavuva prvo delo vo stihovi na makedonski jazik.
Marija Petroska i Simona Ristoska
Tetovo
Friday, January 12, 2007
Creative dialogue
Denizen Center for Civic Activism, Svrljig, Serbia and its partner Flladi, Tetovo, Macedonia have established cooperation to implement the cross-regional PA initiative `` CREATIVE DIALOG`` in Serbia and Macedonia. The project has been developed as an educational and creative program which can improve dialog and communication between different ethnic groups’ representatives in the unstable region with unsolved international problems. It also gives the youth an opportunity to have direct contacts with their peers at both sides of the border, to know each other and discover new areas and possibilities for future networking.
The aim: To increase the ability of young people to contribute to and benefit form local community development by strengthening their capacity to participate in addressing social needs and setting links between youth in the Balkans region.
The aim: To increase the ability of young people to contribute to and benefit form local community development by strengthening their capacity to participate in addressing social needs and setting links between youth in the Balkans region.
Target groups: 2 groups of 24 students 12 to 18 years old; 6 PA mentors, 3 from both partner organizations; Project coordinator; Project assistant; 2 webmasters.
Main activities: Preparatory activities, PA Workshops, Virtual Cooperation, Photo Workshops; Project Evaluation and Publication.
Players: Denizen- center for Civic Activism, Svrljig, Serbia; Flladi, Tetovo, Macedonia.
Subscribe to:
Posts (Atom)